12-11-2019

Jačanjem zdravstvenog sistema smanjiti uticaj klimatskih promjena

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterećena, utiču na zdravlje građana i hroničnih bolesnika, a da bi se to spriječilo potrebno je ojačati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, poručila je šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović.

Jačanjem zdravstvenog sistema smanjiti uticaj klimatskih promjena | Radio Televizija Budva

foto: mina
Brajović je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazala da je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jača kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajović, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otežanim klimatskim uslovima.

"Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruži podršku i zbrine povećan obim zdravstvenih potreba, posebno hroničnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena", rekla je Brajović.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suočeno čovječanstvo.

"Kada se pogledaju podaci jasno se vidi da klimatske promjene sa sobom nose potencijal da „bace na koljena“, sve ono što su rezultati javnog zdravlja", istakla je Brajović.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugroženo, jer je kompletno stanovništvo izloženo višestrukim efektima klimatskih promjena.

Kako je navela, priča o klimatskim promjenama je vezana i za priču o nejednakostima.

Ona je objasnila da je nivo vulnerabilnosti različit jer zavisi od nivoa socijalnog i ekonomskog razvoja pojedinca.

"On je mnogo veći u državama niskog i srednjeg nivoa razvoja", rekla je Brajović.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izloženi češćim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izloženo tim udarima.

"Porast temperature prouzrokovao je smanjenje radnih produktivnosti za pet odsto, a učestalost prirodnih katastrofa koje su povezane sa vremenskim prilikama porasla je za skoro 50 odsto od 2000. godine", kazala je Brajović.

Prema njenim riječima, ukupna vrijednost ekonomskih gubitaka kao posljedice klimatskih promjena od 1999. do 2016 iznosi 129 milijardi dolara (USD), a 99 odsto je zabilježeno u državama niskog nivoa razvoja.

U SZO, kako je navela, vjeruju da je kroz iskustva sa ebolom, HIV/AIDS-om i zika virusom svijet naučio lekciju da sporiji odgovor nosi nepopravljivu štetu po ljudsko zdravlje.

Tehnički službenik u SZO, Vladimir Kendrovski, kazao je da su klimatske promjene najveći rizik sa kojim se čovječanstvo suočava, jer direktno i indirektno utiču na zdravlje.

"Za sadašnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se ništa po tom pitanju ne preduzme, onda za buduće generacije će prestati da postoji klima koju sada imamo", rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u budućnosti će biti još frekventnijih ekstremnih uslova koji će duže trajati.

"Zbog svega toga kapaciteti se moraju podići na veći nivo i čovjek treba više da se prilogođava godinama koje dolaze", istakao je Kendrovski.

Prema njegovim riječima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

"Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slučajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za budućnost, jer ono što se sad dešava biće još intenzivnije u godinama koje dolaze", istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knežević, kazao je da Ministarstvo ulaže velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.

On je rekao da je zahvalan radnoj grupi koja je pripremala smjernica zbog poboljšanja odgovara zdravstvenog sistema o jačanju primarne, sekundarne i tercijalne zaštite, koje su danas predstavljene.