06-08-2017

Nacrt zakona o radu na javnoj raspravi

Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o radu, koja će trajati najmanje 40 dana, odnosno do polovine septembra i novi zakon bi trebalo da zamijeni postojeći koji je na snazi od 2008. godine.

Nacrt zakona o radu na javnoj raspravi | Radio Televizija Budva

U obrazloženju Nacrta zakona navodi se da je cilj donošenja novog zakona o radu je suzbijanje sive ekonomije i pronalaženje instrumenata za njeno suzbijanje.

"Osnovni razlog za izradu novog zakona o radu je usklađivanje radnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU predviđenih Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje, konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (MOR), koje je Crna Gora ratifikovala i drugim izvorima međunarodnog prava", navodi se u obrazloženju.

Novim zakonom je, kroz odredbe koje se odnose na prava zaposlenih, proširena njihova zaštita za vrijeme korišćena usvojiteljskog odsustva i uvedena njegova obaveza da u roku od tri dana od promjene adrese stanovanja o navedenom obavijesti poslodavca, zbog lakše dostave zaposlenom.

"U zakon se ponovo uvodi postupak zasnivanja radnog odnosa kroz odredbe koje se odnose na prijavljivanje i javno oglašavanje. Poslodavac u skladu sa navedenim zasniva radni odnos sa zaposlenim na brz i efikasan način, bez ikakvih administrativnih barijera. Dovoljno je da radno mjesto prijavi Zavodu za zapošljavanje", dodaje se u obrazloženju.

Jedna od novina je i da je prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac dužan da primjerak ugovora uruči zaposlenom.

"U cilju suzbijanja sive ekonomije uvedena je odredba kojom je propisano da se za zaposlenog koji je stupio na rad bez ugovora o radu smatra da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. Poslodavac je u obavezi da sa tim zaposlenim zasnuje radni odnos u roku od tri dana od stupanja na rad", objašnjeno je u tekstu Nacrta zakona.

Međutim, ukoliko zaposleni ne ispunjava posebne uslove predviđene aktom o sistematizaciji, poslodavac je u obavezi da mu omogući jedno od prava predviđenih za one koji su proglašeni tehnološkim viškom, pa i isplatu otpremnine.

Kao jedna od bitnih novina propisuje se da ugovor o radu traje tri godine u odnosu na sada važeće zakonsko rješenje prema kojem je trajao dvije godine. Navedeni period obuhvata i vrijeme kada je zaposleni bio angažovan kod poslodavca preko Agencije za ustupanje zaposlenih.

Jedna od bitnih novina je da se godišnji odmor ne može zamjeniti novčanom naknadom, jedino u slučaju prestanka radnog odnosa.

"Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz rada i po osnovu rada može podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava. U odnosu na navedeno rješenje, novim zakonom se daje mogućnost da se zaposleni, nezavisno od postupka koji teče pred poslodavcem, može obratiti Inspekciji rada", navodi se u obrazloženju.

U važećem zakonu propisano je da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju. Novim zakonom je predviđeno da ona zastarijevaju u roku od četiri godine.

Novina je i određivanje minimalne cijene rada. To će sada raditi Vlada jednom godišnje. Ostala je odredba da minimalac ne može biti niži od 30 odsto prosječne zarade.

Nacrtom zakona se uvodi i preraspodjela radnog vremena, koja omogućava poslodavcima koji se bave sezonskim poslovima da ga prilagode svojim potrebama. Tako je moguće, na primjer, da radna sedmica u sezoni bude 60, umjesto 40 sati, a da se to ne vodi kao prekovremeni rad.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja pozvalo je zainteresovane da se prijave za učešće na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o radu, koja će trajati najmanje 40 dana.

Ministarstvo je pozvalo organizacije, udruženja i pojedince da se uključe u javnu jaspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta zakona o radu.

Predlozi, sugestije i komentari na Nacrt zakona mogu se dostaviti na adresu ili faks Ministarstva, kao i na mail [email protected]