Dr Aranđelović: Droga i energetska pića su skriveni faktori rizika za srčani udar

Kardiovaskularne bolesti su i dalje najzastupljenije i jedan od glavnih uzroka smrtnosti u svijetu. U Crnoj Gori godišnje više od hiljadu ljudi doživi srčani udar, što jasno ukazuje na važnost prevencije i pravovremenog reagovanja.

U emisiji "Puls" RTV Budva, o ovoj važnoj temi, u razgovoru sa Lidijom Bojović, razgovarala je profesor prof. dr Aleksandra Aranđelović, specijalista interne medicine i supspecijalista kardiologije, sa bogatim kliničkim iskustvom.

Doktorica Aranđelović ističe da je "šteta umrijeti zbog srca", s obzirom na savremene dijagnostičke i terapijske mogućnosti. Međutim, upozorava da su brojni faktori rizika, uključujući one skrivene, prijetnja modernog doba.

1. Ateroskleroza – podmukla prijetnja krvnim sudovima

Prof. dr Aleksandra Aranđelović objašnjava da su promjene na krvnim sudovima posljedica ateroskleroze, koju naziva "malignom bolešću" jer progresivno dovodi do suženja ili zapušenja arterija, ugrožavajući srce, mozak i bubrege.

"Naši krvni sudovi ponašaju se kao mreža vodovodnih cijevi i nikad ne možete znati gdje će se zapušiti," ističe doktorica, naglašavajući da brojni faktori rizika ubrzavaju ovaj proces:

• Dugogodišnji neregulisan krvni pritisak.
• Šećerna bolest (dijabetes).
• Gojaznost (danas faktor rizika broj jedan).

Da biste procijenili rizik, doktorica savjetuje da se uz krvnu sliku obavezno uradi i lipidni status (masnoće u krvi) i provjeri nivo šećera.

2. Prevencija na koju možete uticati

Iako ne možemo promijeniti nasljeđe (genetiku) ni životno doba, na sve ostale faktore možemo i moramo uticati:

• Ishrana i fizička aktivnost: Prvi korak kod povišenih masnoća i šećera je korekcija ishrane i pojačana fizička aktivnost. Za ljude 60 plus godina, pješačenje je sasvim legitimna fizička aktivnost.
• Pušenje je zabranjeno: "Opcija pušenja je potpuno nedopustiva. Promjene na krvnim sudovima uočene su čak i kod mrtvorođene djece čije su majke pušile," navodi prof. dr Aranđelović.
• Stres i sindrom slomljenog srca: Stres je okidač za brojne poremećaje, a kod emocionalno osjetljivih osoba može dovesti do sindroma slomljenog srca (tako cubokardiomiopatije). U tom slučaju, prevelika količina hormona stresa – adrenalina – izaziva grč krvnog suda, a krvni sudovi na srcu ostaju čisti.

3. Skriveni faktori rizika koji pogađaju mlade

Kardiolog upozorava da se infarkt sve češće javlja kod mlađih ljudi (30-40 godina) zbog tzv. socijalno neprihvatljivih i skrivenih faktora rizika:

• Doping i kokain: Kod sportista koji su dobro pregledani, uzrok srčanog udara može biti doping. Još opasniji je kokain. "Imala sam prilike da vidim kokainski infarkt kod mladih ljudi, koji, nažalost, pravi invalide," rekla je doktorica. Kokainski infarkt se klinički prezentuje isto kao i "obični" infarkt.
• Alkohol i energetska pića: Kontinuirana upotreba alkohola vodi ka alkoholnoj kardiomiopatiji, gdje srce mijenja oblik i snagu. Energetska pića, naročito kada se miješaju ili predoziraju, mogu izazvati poremećaj srčanog ritma koji može biti fatalan.

4. Infarkt i post-Kovid: simptomi i oporavak

Doktorica se osvrnula i na uticaj Kovida-19. Iako Kovid nije bio direktan uzrok infarkta, kao sistemska bolest dovodio je do povećanog zgrušavanja krvi, što je rezultiralo srčanim udarima i plućnom embolijom kao komplikacijama.

Nakon preležanog virusa, mnogi pacijenti se žale na post-Kovid sindrom koji traje mjesecima – umor, lupanje srca i nedostatak vazduha. U takvim situacijama ključno je utvrditi da li je srčana funkcija normalna.

5. Prepoznavanje simptoma i "zlatni sat" spasa

Najraniji simptomi infarkta ne moraju biti jak bol, već zamaranje pri naporu, pritisak u grudima ili nedostatak vazduha. Tipičan bol u grudima, praćen nelagodnošću ili aritmijom, javi se nekada i iznenada, bez prethodnih tegoba.

Upozorenje: Najveći broj pacijenata pravi grešku jer čeka da bol prođe sam od sebe, gubeći dragocjeno vrijeme.

• Zlatni sat: "Naše intervencije su najefikasnije i daju najbolje rezultate ako se urade unutar sat, sat i po vremena od početka bola u grudima. Ako se krvni sud otvori u tom periodu, pacijent je potpuno oporavljen za 7-8 dana," objašnjava prof. dr Aranđelović. Kašnjenje od dva, tri dana slabi efekat intervencije i povećava rizik od trajne srčane slabosti.

6. Idealni krvni pritisak i kafa

Za kraj, doktorica je dala jasan savjet o hipertenziji:

• Idealan pritisak: 120/80. "Što niži, to bolji, ali da vam ne smeta." Bolje je imati glavobolju zbog niskog, nego zbog visokog pritiska (npr. 200), jer je visok pritisak rizik za ozbiljna događanja.
• Uticaj kafe: Kafa popijena ujutru ili tokom pauze ne stvara štetu. Problem nastaje kod prekomjerne konzumacije (npr. 10 espresa dnevno).