Kvadrat u novogradnji u Crnoj Gori dostigao 2.445 eura: Primorje najskuplje
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 2.445 eura, pokazuju preliminarni podaci Monstata. To je najviši nivo u posmatranom periodu od početka 2024. godine, pri čemu su cijene na primorju i dalje iznad državnog prosjeka, dok je sjever ostao znatno jeftiniji.
Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori nastavila je da raste i u prvom kvartalu 2026. godine, dostigavši 2.445 eura, pokazuju novi preliminarni podaci Uprave za statistiku Monstat.
U Podgorici je prosječna cijena kvadrata iznosila 2.395 eura, što je 50 eura manje od državnog prosjeka, dok je primorski region bio najskuplji sa prosječnom cijenom od 2.575 eura po kvadratu. Na sjeveru je kvadrat u novogradnji iznosio 1.708 eura, dok u središnjem regionu u ovom periodu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Podaci potvrđuju nastavak snažnog rasta cijena novogradnje, posebno ako se uporede sa početkom 2024. godine, kada je prosječna cijena kvadrata u Crnoj Gori iznosila 1.756 eura. To znači da je za dvije godine prosječna cijena porasla za 689 eura po kvadratu, odnosno oko 39 odsto.
Cijena kvadrata u Crnoj Gori veća nego ikad u ovom ciklusu
Najveći skok u novijem periodu zabilježen je upravo između četvrtog kvartala 2025. i prvog kvartala 2026. godine. Prosječna cijena u Crnoj Gori porasla je sa 2.206 na 2.445 eura, odnosno za 239 eura po kvadratu. U Podgorici je rast bio još izraženiji — sa 2.141 na 2.395 eura, odnosno za 254 eura po kvadratu.
Drugim riječima, stan od 50 kvadrata u novogradnji, prema državnom prosjeku, sada bi koštao oko 122.250 eura, dok bi u Podgorici njegova prosječna vrijednost bila oko 119.750 eura. Na primorju bi isti stan, prema prosjeku od 2.575 eura po kvadratu, vrijedio oko 128.750 eura.
Primorje najskuplje, sjever znatno jeftiniji
Regionalne razlike ostaju veoma izražene. Primorski region, koji obuhvata Bar, Budvu, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj, imao je prosječnu cijenu od 2.575 eura po kvadratu. To je 130 eura više od državnog prosjeka i 180 eura više od prosjeka u Podgorici.
Sjeverni region, s druge strane, ostaje znatno pristupačniji, sa prosječnom cijenom od 1.708 eura po kvadratu. Razlika između primorja i sjevera iznosi 867 eura po kvadratu, što znači da je stan od 50 kvadrata na primorju, prema prosjeku, skuplji za oko 43.350 eura nego stan iste površine na sjeveru.
U središnjem regionu, koji obuhvata Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi i Zetu, nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji u prvom kvartalu 2026. godine.
Šta čini cijenu kvadrata
Monstatova struktura pokazuje da se prosječna cijena od 2.445 eura po kvadratu sastoji od tri glavne komponente: cijene građenja, cijene uređenja građevinskog zemljišta i ostalih troškova.
Na nivou Crne Gore, cijena građenja iznosila je 1.946 eura po kvadratu, cijena uređenja građevinskog zemljišta 306 eura, dok su ostali troškovi iznosili 193 eura po kvadratu.
U Podgorici je cijena građenja iznosila 1.890 eura, uređenje građevinskog zemljišta 296 eura, a ostali troškovi 209 eura po kvadratu. Na primorju je cijena građenja bila najviša — 2.088 eura po kvadratu, uz 332 eura za uređenje zemljišta i 155 eura ostalih troškova.
Na sjeveru je struktura znatno niža: cijena građenja iznosila je 1.331 euro, uređenje zemljišta 229 eura, a ostali troškovi 148 eura po kvadratu.
Ovi podaci ukazuju da ključni generator visoke cijene ostaje sama cijena građenja, koja u državnom prosjeku čini gotovo 80 odsto ukupne cijene kvadrata.
Nije bilo solidarne stambene izgradnje
Važan detalj iz Monstatovog izvještaja je da u prvom kvartalu 2026. godine nije zabilježena prodaja stanova iz kategorije solidarne stambene izgradnje. Zbog toga su prosječna cijena i prosječna tržišna cijena u kategoriji privrednih društava iste — 2.445 eura po kvadratu.
To je važno za tumačenje podataka, jer Monstat navodi da prosječna cijena kvadrata u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova iz solidarne stambene izgradnje. Kada je njihovo učešće veće, prosječna cijena može biti značajno niža; kada ih nema ili ih je manje, prosjek je bliži tržišnim cijenama koje ostvaruju investitori.
Podaci ne prikazuju cijelo tržište nekretnina
Monstat posebno naglašava da ovo istraživanje ne obuhvata stanove starog stambenog fonda, poslovne objekte, zemljište i druge vrste nepokretnosti. U obračun ulaze samo novoizgrađeni stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno stanovi za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Zato ove podatke ne treba čitati kao kompletnu sliku ponude i potražnje na tržištu nekretnina, već kao presjek cijena stanova u novogradnji koji su zaista prodati i evidentirani kroz kupoprodajne ugovore.
Ipak, trend je jasan: cijene novogradnje u Crnoj Gori su u snažnom rastu, a prvi kvartal 2026. donio je novi skok koji dodatno udaljava tržište od kupaca sa prosječnim primanjima.