Koliko danas vrijedi 100 eura u Crnoj Gori? Prije pet godina puna korpa, sada jedva pola

U posljednjih pet godina kupovna moć građana u Crnoj Gori značajno je oslabila. Inflacija je pojela vrijednost novca – dok je 2019. godine za 100 eura mogla da se napuni korpa osnovnim namirnicama, danas za isti iznos dobijemo i do 40% manje proizvoda. Rast plata donekle je ublažio udar, ali 100 eura više nije ono što je bilo.

Ilustracija (Foto: Credit: Patrick Pleul/dpa)

U posljednjih pet godina Crna Gora je iskusila značajnu inflaciju, što je umanjilo kupovnu moć eura. Stope inflacije su isprva bile niske (2019. godine svega 0,4%, dok je 2020. zabilježen blag pad cijena), ali su zatim naglo porasle.

Tokom 2021. inflacija se ubrzala (oko 2–3% na godišnjem nivou), da bi 2022. godine dostigla vrhunac – potrošačke cijene u decembru 2022. bile su 17,2% više nego u decembru 2021. Prosječno gledano, tokom cijele 2022. godine cijene su bile oko 13% veće nego prethodne godine. Inflacija se potom nešto usporila; u 2023. godini ostala je povišena jednocifreno (oko 8–9%), a najnoviji podaci pokazuju da je 2024. godine inflacija iznosila približno 3,3% na godišnjem nivou, što ukazuje na stabilizaciju cijena.

Zbog ovakvog rasta cijena, realna vrijednost 100 eura danas je znatno manja nego prije pet godina. Kumulativna inflacija od 2019. do 2024. iznosi približno 25%, što praktično znači da 100 € iz 2019. godine vrijedi oko 75–80 € u današnjim uslovima. Drugim riječima, za istu količinu proizvoda i usluga koja je 2019. koštala 100 €, danas je potrebno izdvojiti oko 125 eura (usljed pada kupovne moći eura).

Treba naglasiti da su posebno poskupile osnovne životne potrepštine – prema podacima Monstata, cijene hrane su od 2019. porasle oko 44%. To znači da isto punjenje potrošačke korpe namirnicama koje je nekad koštalo 100 €, danas košta približno 144 eura.

Šta se moglo kupiti za 100 € tada, a šta danas (primjeri) Osjetno je da su mnoga osnovna dobra znatno poskupila: npr. pirinač je duplo skuplji nego 2013, jaja su poskupila skoro 90%, šećer preko 60%, dok su npr. hljeb i ulje imali umjereniji rast od 20–40%.

Ovakvi skokovi cijena znače da se za 100 eura danas može kupiti mnogo manje ovih proizvoda nego prije nekoliko godina. U nastavku su konkretni primjeri kako se kupovna moć 100 eura smanjila kod pojedinih artikala osnovnih namirnica:

- Ulje za kuvanje (1 l): prije ~5 godina oko 1,00 €, danas oko 1,20 € za litar (uz napomenu da je tokom krize cijena ulja dostizala i 2,00 €) - Jaja (pakovanje 10 komada): nekada ~1,20 €, danas oko 2,20–2,30 € (gotovo dvostruko skuplje) - Šećer (1 kg): prije ~5 godina oko 0,60 €, danas oko 0,89 € (porast ~50–60%) - Brašno (1 kg): nekada ~0,45 €, danas ~0,60 € (takođe poskupljenje od ~30%). - Meso (npr. junetina): prije pet godina ~5 € po kilogramu, danas 7–8 € ili više (rast od približno 50% u prosjeku).

Naravno, poskupljenja nijesu podjednaka za sve proizvode – pojedini artikli (npr. osnovni bijeli hljeb) poskupjeli su nešto manje (sa oko 0,60 € na 0,80 € po vekni), dok su drugi doživjeli dramatične skokove (npr. cijena kafe se duplo uvećala u protekloj deceniji, sa ~0,60 € na ~1,20 € za 100g). Ipak, ukupni trend ukazuje da za 100 € potrošač danas dobije osjetno manje osnovnih namirnica nego što je dobijao prije nekoliko godina.

Stotinu eura u odnosu na prosječnu zaradu: nekad i sada Inflacija je umanjila vrijednost novca, ali je za to vrijeme došlo i do rasta zarada u Crnoj Gori, što djelimično mijenja perspektivu vrijednosti 100 eura. Prosječna neto plata iznosila je oko 515 eura tokom 2019. godine, dok je do kraja 2024. porasla na otprilike 940–950 eura (npr. u oktobru 2024. prosječna neto zarada dostigla je 944 eura prema Monstatu.

To znači da je 100 eura činilo skoro 20% prosječne mjesečne plate prije pet godina, dok danas predstavlja oko 10–12% prosječne plate. Drugim riječima, prosječno zaposleni građanin 2019. morao je izdvojiti otprilike 1/5 svoje plate da bi namakao 100 eura (npr. za određenu kupovinu), dok današnji prosjek pokazuje da 100 eura čini otprilike 1/10 do 1/8 plate.

Ovakav rast nominalnih zarada donekle je amortizovao udar inflacije za zaposlene – statistički gledano, plate su porasle brže od potrošačkih cijena u ovom periodu. Za ilustraciju, prosječna neto plata je skoro 80% veća nego 2019, dok su potrošačke cijene u prosjeku oko 25% više nego tada.

Ipak, treba uzeti u obzir da rast plata nije ravnomjeran za sve građane (naročito penzionere ili nezaposlene inflacija pogađa teže), pa osjećaj “skupoće” ostaje prisutan. Sa 100 eura se danas raspolaže opreznije nego prije pet godina – iako prosječna plata pokriva veće iznose, troškovi života (hrana, računi, stanovanje) porasli su tako da mnogim domaćinstvima 100 eura danas znači manje u pogledu podmirenja mjesečnih potreba nego što je značilo nekad.

Izvor: Investitor