Operator broda pogođenog hantavirusom ne zna da li će već ovog mjeseca ponovo na krstarenje

Operator broda za turistička krstarenja na kojem je izbila epidemija hantavirusa rekao je danas za Associated Press da očekuje da će do kraja sedmice znati da li će se brod pridržavati svog rasporeda plovidbe narednih mjeseci, kako je ranije najavljeno.

(Foto: Guliver/AP Photo/Manu Fernandez)

Brod „Hondius“, koji plovi pod holandskom zastavom, prema podacima sa sajta kompanije Oceanwide Expeditions, trebalo bi kasnije u maju da krene na krstarenje ka Arktiku, gdje je planirana serija ljetnjih putovanja.

Taj relativno mali specijalizovani brod, dug 100 metara, izgrađen je 2019. godine u Brodosplit u Hrvatska upravo za plovidbu polarnim morima. Može da primi 170 putnika u 80 kabina, ima 57 članova posade, 13 vodiča i jednog ljekara.

Troje putnika sa tog broda umrlo je u epidemiji koja je potvrđena početkom ovog mjeseca dok se brod nalazio u Atlantiku. Ukupno je zabilježeno devet potvrđenih i dva sumnjiva slučaja.

Više od 120 ljudi — svi putnici i dio posade — evakuisano je sa broda „Hondius“ na Kanarska ostrva u nedjelju i ponedjeljak i sada se nalaze u izolaciji u nekoliko zemalja. Dio putnika ranije se samoinicijativno iskrcao u usputnim lukama i različitim putevima otputovao kući širom svijeta, zbog čega se preventivno traga za njima i osobama sa kojima su bili u kontaktu.

Na pitanje u ponedjeljak da li će izmijeniti raspored krstarenja zbog epidemije, kompanija Oceanwide Expeditions odgovorila je da „ne predviđa promjene u poslovanju“, uključujući novo krstarenje „Hondiusa“ koje počinje 29. maja.

Međutim, u srijedu je kompanija saopštila AP-u da očekuje da se „do kraja ove sedmice razjasni da li će brod ploviti i kakav će biti raspored plovidbe“.

Brod sada plovi ka holandskoj luci Roterdam sa 25 članova posade, dva zdravstvena radnika i tijelom jednog od preminulih putnika. Niko ne pokazuje simptome, a očekuje se da brod stigne 17. ili 18. maja, saopštila je kompanija u utorak.

Kada stigne, „Hondius“ će „proći kroz temeljni proces čišćenja i dezinfekcije“, navela je kompanija. U saradnji sa zdravstvenim vlastima „završavaju se specifični protokoli za taj postupak“, dodaje se u saopštenju.

Na pitanje o procesu dezinfekcije, Holandski institut za javno zdravlje i životnu sredinu rekao je AP-u u utorak da će brod „biti očišćen i dezinfikovan. Trenutno radimo na protokolu kako to sprovesti“, ali nije iznio detalje.

Izbijanje epidemije hantavirusa na „Hondiusu“ prvi je poznati slučaj na nekom brodu.

Virus se obično prenosi putem izmeta glodara i ne širi se lako među ljudima, iako se andski soj virusa, koji je otkriven na „Hondiusu“, u rijetkim slučajevima može prenositi sa čovjeka na čovjeka.

Odgovarajući na pitanje da li bi proces dezinfekcije mogao promijeniti raspored krstarenja, kompanija Oceanwide Expeditions saopštila je AP-u da prati zvanične smjernice i „čeka dodatne informacije o daljim koracima“, jer „brod ne može da plovi bez zvanične dozvole“.

Prema podacima sa sajta kompanije, „Hondius“ je trebalo da novo krstarenje započne 29. maja iz Keflavik na Island.

Na pitanje da li su primili zahtjeve za otkazivanje ili promjenu rezervacija putnika koji su planirali krstarenja „Hondiusom“, kompanija je u ponedjeljak saopštila da „za sada ne komentariše komercijalna pitanja jer je fokusirana na bezbjednost, proceduru iskrcavanja i koordinaciju sa vlastima“.

Dugotrajnost preživljavanja hantavirusa na površinama veoma je promjenljiva, naveli su stručnjaci — potencijalno od nekoliko dana do nekoliko sedmica, u zavisnosti od temperature i izloženosti sunčevoj svjetlosti. Ipak, prema dosadašnjim saznanjima o epidemiji, osnovna sanitacija trebalo bi da bude dovoljna.

Uobičajena dezinfekciona sredstva i ultraljubičasto svjetlo dovoljni su da unište virus, rekao je Erik Hil, virusolog sa Univerzitet Seton Hol.

Da bi se osoba razboljela, morala bi da bude izložena dovoljno velikoj količini virusa, objasnio je on, zbog čega su najugroženiji ljudi koji čiste izmet glodara u zatvorenim prostorima. Virus, dodao je, neće dugo opstati na površinama koje se često dodiruju na brodu.

„Hantavirus nije problem na kruzerima“, rekao je Hil. On i drugi stručnjaci navode da su na krstarenjima, gdje je veliki broj ljudi danima i sedmicama zbijen na malom prostoru, mnogo veća opasnost zarazniji virusi poput malih boginja ili norovirusa.

Maks Brito rekao je da „uz odgovarajuće prakse dezinfekcije i sterilizacije, mislim da bi trebalo da bude moguće vratiti brod u plovidbu u razumnom roku“.

Međutim, stručnjaci nijesu mogli precizno da kažu koliki bi taj rok mogao biti, jer zavisi od mnogo faktora.

Oceanwide Expeditions navodi da nema indicija o prisustvu glodara na brodu i da posluje prema strogim higijenskim i bezbjednosnim protokolima.

Na osnovu pretpostavke da su prvi pacijenti bili izloženi virusu na kopnu i da su zarazu unijeli na brod, kao i izvještaja da posada nije pronašla glodare na brodu, rizik za putnike na narednom krstarenju trebalo bi da bude mali, rekao je Brito.

„Ne želim da kažem da je ovo jednokratan slučaj, ali, prema svemu sudeći, riječ je o veoma specifičnoj epidemiji koja se vjerovatno neće lako ponoviti na isti način“, kazao je on.

Uprkos godinama istraživanja, mnoga pitanja o hantavirusu i dalje su bez odgovora, uključujući način na koji se tačno širi, koliko dugo može da preživi van domaćina i zašto kod nekih ljudi izaziva blage, a kod drugih teške simptome.

Ne postoji specifičan tretman ni lijek, ali rana medicinska pomoć može povećati šanse za preživljavanje. Andski soj virusa može imati period inkubacije do osam sedmica i stopu smrtnosti i do 50 odsto, prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija.