Rađenović: Crna Gora trenutno nije spremna za sezonu, ključni problemi aerodromi, infrastruktura i komunalni re

Crna Gora u ovom trenutku nije u potpunosti spremna za turističku sezonu, a umjesto deklarativne priče o cjelogodišnjem turizmu, država i lokalne samouprave moraju hitno pristupiti rješavanju nagomilanih infrastrukturnih, logističkih i komunalnih problema, ocijenio je prof. dr Miško Rađenović, vanredni profesor i predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO CG), gostujući u emisiji „Otvoreno“ Televizije Budva.

Rađenović je upozorio da su eksterni marketing i promocija destinacije potpuno bezvrijedni ukoliko ih ne prati adekvatan destinacijski menadžment na terenu, poručivši da politička nadgornjavanja i nesuglasice godinama koče donošenje konkretnih operativnih planova za razvoj turizma, od kojeg živi većina građana Crne Gore.

Radovi moraju stati do 1. maja, kazne drastično povećati

Kao jedan od prvih pokazatelja nespremnosti destinacije za adekvatan doček gostiju, Rađenović je istakao produžetak građevinskih radova unutar turističkih zona nakon zvaničnih rokova, naglašavajući da se ta praksa mora radikalno izmijeniti.

„Moje lično mišljenje je da trenutno nismo spremni. Veliki sam protivnik građevinskih radova u sezoni i zagovornik toga da se oni ranije obustavljaju po svim zonama. Potpuno je svejedno da li je riječ o prvoj, trećoj ili seoskoj zoni – gdje god ima turističkog prometa, to je elitna zona i radovi se moraju zaustaviti. Komunalna inspekcija ima pune ruke posla i ne može da stigne, a sistem po kojem oni sada imaju rok od 24 do 48 sati da reaguju na nelegalne radove poslije 15. maja u ekskluzivnoj zoni mora da se mijenja. To bi moralo da se smanji na momentalno zaustavljanje, a moj apel je da se od 1. maja obustave apsolutno svi radovi“, kazao je Rađenović.

Osvrćući se na pitanje čistoće i održavanja javnih površina, predsjednik IO NTO je naglasio da Komunalna služba ulaže velike napore, ali da je ključni problem nedostatak opšte i ekološke kulture kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod tranzitnih turista.

„Sami sebi zagađujemo životnu sredinu. Siguran sam da bi u ovom slučaju funkcionisala jedna veoma nepopularna, ali nužna mjera – drastično povećanje kazni za takve i slične prekršaje, kao i za saobraćajne prekršaje i nepropisno prelaženje ulica. Nekada su kazne u saobraćaju bile male, pa kada su povećane, to je uticalo na smanjenje prekršaja. Apelujem na državne i lokalne organe, prije svega na Opštinu Budva, da hrabro pokrenu te korake i uđu u tu strategiju razvoja, jer se to direktno tiče turizma od kojeg živimo.“

Aerodromi najveća bolna tačka crnogorskog turizma

Dok se u javnosti često govori o diverzifikaciji tržišta, novim emitivnim centrima i potencijalu baltičkih zemalja, Rađenović upozorava da su realni prihvatni kapaciteti države ograničeni, prvenstveno zbog lošeg stanja vazduhoplovne infrastrukture.

„Džabe Nacionalna turistička organizacija i lokalne TO prilično dobro, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, pokušavaju da dovedu turiste iz više zemalja svakog dana sve više. Postavlja se ključno pitanje: da li je Crna Gora spremna da dočeka taj broj turista koji pokušavamo da dovedemo za ljeto? Iz punih usta kažem da nije spremna, a ono od čega najviše zavisimo jesu aerodromi. To je tustička grana na crnoj listi, koliko god puta to ponavljali unazad više desetina godina.“

Poseban akcenat stavljen je na Aerodrom Tivat koji, prema riječima Rađenovića, tokom špica sezone ne može da zadovolji potrebe putnika, što ostavlja loš utisak kod gostiju.

„Mi u glavnoj turističkoj sezoni, pogotovo na aerodromu Tivat, ne možemo da primimo i na kvalitetan način zadovoljimo sve potrebe dolazaka i odlazaka. Podgorica tu i tamo. Usluge i kapaciteti na samim aerodromima nisu dovoljni da bi neko tamo proveo par sati. Na kraju će ostati gorak ukus onome ko je proveo dan u mrcvarenju na aerodromu ili u njegovoj blizini, iako mu je odmor možda bio fantastičan. Menadžment Aerodroma Crne Gore radi fantastičan posao i perfektno zna šta treba uraditi, ali u ovoj situaciji država mora isključivo i snažno da stane iza tih planova – i finansijski i logistički – ako mislimo da pariramo regionu i globalnom tržištu.“

Boka grabi naprijed, Budva gubi trku zbog Svetog Stefana i šetališta

Komentarišući globalni trend skraćivanja boravka turista, Rađenović je istakao da se to može nadomjestiti većim brojem dolazaka, ali samo uz organizovan destinacijski menadžment koji trenutno na nivou države ne postoji. Dok privatni sektor brže reaguje i prilagođava se, državni aparat i javne ustanove kasne, a evidentan je i problem neusklađenosti cijena i kvaliteta usluge.

„Čak 70% turističkih kapaciteta Crne Gore cjenovno ne zadovoljava kvalitetom usluge koju nudi, i zato se poslije žale na nepopunjenost. U ekskluzivnim zonama cijena i usluga moraju biti na visokom nivou, što sada često nije slučaj. Imamo i problem manjka radne snage, kao i praksu da poslodavci ne primaju radnike mjesec ili dva ranije kako bi prošli obuku, već ih gurnu u vatru 10 dana pred početak posla.“

Prema njegovoj ocjeni, regija Boke Kotorske (Kotor i Tivat) uspješno primjenjuje savremene strategije, povezuje hotele horizontalno i vertikalno, razvija *tailor-made* ponudu i ima podršku lokalnih institucija, dok Budva u tom segmentu trenutno stagnira.

„Budva za sada ne hvata taj priključak. Puno smo izgubili time što Sveti Stefan nije radio, jer je on bio simbol ekskluzivnosti naše ponude. Takođe, puno gubimo u Budvi na ovakvom šetalištu koje apsolutno nije primjereno turizmu kakav želimo da imamo. Tu je potreban cijeli elaborat i mora se krenuti u rješavanje problema jedan po jedan, inače ćemo i iduću sezonu dočekati sa istim pričama.“

Spor oko Svetog Stefana rješavati dogovorom, uvesti „difuzne hotele“ za privatni smještaj

Kao stanovnik Reževića koji dobro poznaje prilike na budvanskoj rivijeri, Rađenović se osvrnuo i na situaciju oko otvaranja Kraljičine plaže i najava o otvaranju hotela Sveti Stefan, istakavši da je ključni problem loša komunikacija i isključivanje lokalne zajednice iz pregovora.

„Od starta je loše dogovoreno to što svi potencijalni učesnici u ugovoru sa Adriatic Properties-om nisu pozvani na sastanke. Mjesna zajednica nije bila dio toga, a smatram da je zakonski morala biti. Ta hotelska plaža, istorijski gledano do 90-ih godina, nikada nije bila otvorena za lokalno stanovništvo i ostale posjetioce, osim uz dozvolu menadžmenta hotela. Moje mišljenje je da ona treba da ostane za potrebe hotela, ali uz liberalniji pristup i saradnju. Trenutno menadžment ide kontra potrebama mjesne zajednice, a zajednica kontra njih. Dogovor se mora postići, a rješenje je da se dio ili cijela zakupnina koja ostane preduzeću 'Sveti Stefan hoteli' ulaže direktno u hotel i okolinu – od Kamenova do kraja Svetog Stefana, pa i u cijelu rivijeru, dok druga, lijeva plaža treba da ostane dostupna mještanima i ostalim gostima.“

Kada je riječ o problemima u privatnom smještaju, koji generiše preko 70% prihoda od turizma, Rađenović rješenje vidi u legalizaciji stanova, digitalizaciji evidencije i uvođenju sistema difuznih hotela, po uzoru na pozitivne primjere iz Hrvatske.

„Privatni izdavaoci moraju da se zapitaju zašto su prazni – da li je u pitanju cjenovna politika, kvalitet ili struktura kapaciteta. Hoteli su u predsezoni prilično spustili cijene da bi se popunili, a privatni smještaj tu ne može da parira jer nema kompletnu uslugu. Rješenje su difuzni hoteli, gdje bi se više vlasnika ujedinilo i organizovano prodavalo kapacitete na tržištu. Takođe, stambenu gradnju ovog tipa bi trebalo automatski prekinuti u cijeloj državi. Moramo se ugledati na Hrvatsku i njihovo Udruženje obiteljskog smještaja čije kongrese posjećuje državni vrh. To je ozbiljna snaga i nama je hitno potreban elaborat po kojem će se djelovati.“

Priznanja obavezuju na korjenite promjene

Iako je BBC uvrstio Crnu Goru među najpoželjnije destinacije, a direktorica NTO CG izabrana za potpredsjednicu Evropske komisije za putovanja (ETC), Rađenović naglašava da te institucionalne beneficije neće donijeti dugoročnu korist ukoliko izostanu suštinske promjene unutar same zemlje.

 „To što smo proglašeni za jednu od najboljih zemalja ove godine u Evropi je izuzetno značajna informacija. Imali smo fantastičan odziv evropskih čelnika turizma na nedavnom skupu. Ipak, ako prema tome nemamo odnos kakav treba, ako tim ljudima i njihovim tržištima ne obezbijedimo kvalitetne letove, vrhunsku uslugu, bezbjedan saobraćaj i prijatan boravak, imaćemo još gori efekat od onog koji trenutno gradimo. Krajnje je vrijeme da se turizam skloni iz domena političkih prepucavanja, gdje je za jednu partiju sezona uvijek dobra, a za drugu loša. Ozbiljne turističke zemlje ne razgovaraju na taj način“, zaključio je prof. dr Miško Rađenović za RTV Budva.