On je, na sjednici Skupštine, govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnom rješavanju sporova, kazao da u skladu sa standardima Evropske unije (EU), pravo na pristup pravdi ne podrazumijeva samo pravo na pristup sudu, nego i na alternativne načine rješavanja sporova.

„Ono što je za građane pravo, za države je obaveza. Iz ugla sudova to znači rasterećenje od velikog broja predmeta, rješavanje zaostalih predmeta u sudovima i smanjenje troškova. Sudski postupci su skupi, ne samo za stranke, nego i za državu. Sudovi će biti fokusirani na predmete koji nijesu medijabilni“, naveo je Pažin.

On je kazao da to, iz ugla građana, znači brže i efikasnije rješavanje sporova, a za poslovne subjekte mogućnost očuvanja poslovnih odnosa.

Vlada je, kako je dodao, uvrstila u svoj srednjoročni program rada razvoj alternativnih načina rješavanja sporova, „i to kroz strateški prioritet dva – Crna Gora kao država vladavine prava i dobrog upravljanja“.

„Nakon toga, pripremljen je program razvoja alternativnih načina rješavanja sporova, i akcioni plan u dvogodišnjem periodu“, naveo je Pažin.

On je kazao da Evropska komisija u izveštajima o napretku Crne Gore posebno apostrofira napredak u toj oblasti i pohvalno se izražava o naporima Vlade.

Pažin je pohvalio rad Centra za posredovanje, koji odgovornim i predanim radom postiže rezultate vrijedne poštovanja.

On je kazao da se Zakonom predviđa obavezna medijacija, odnsono obavezan prvi sastanak sa medijatorom kada je riječ o nekim sporovima.

„To su sporovi male vrijednosti sa kojima sud ne treba nužno opterećivati, kao i naknada štete, i predmeti za koje je posebnim zakonom propisana obaveznost pokušaja postupka medijacije“, rekao je Pažin.

Zakon, kako je kazao, predviđa da stranke zaključuju pisani sporazum o medijaciji, a važna novina je da se sporovi mogu rješavati i prije samog sudskog postupka, pri čemu verifikaciju sporazuma rade ipak sudovi iz razloga pravne sigurnosti.

On je dodao da su postupci kada je tužena Država, Glavni grad ili Prijestonica besplatni za stranke, i troškove snose ti organi javne vlasti.

„Novi model koji predviđa ovaj Zakon je i rana neutralna ocjena spora. Praksa je pokazala da ponekad činjenično stanje između stranaka nije sporno, ali je sporno koja pravna posledica proizilazi iz činjeničnog stanja. Novi model će pomoći strankama kada je to slučaj“, rekao je Pažin.

Govoreći o pratećim zakonima koji se mijenjaju, Pažin je rekao da se Porodični zakon mijenja u dijelu usklađivanja terminološki, kao i propisivanje procedura i rokova za upućivanje predmeta na medijaciju.

„Izmjenama Zakona o parničnom postupku predviđa se nadležnost Osnovnog i Privrednog suda, koji su dužni da upućuju predmete na medijaciju“, naveo je Pažin.

Kako je kazao, izmjenama Zakona o sudovima predviđa se nadležnost Osnovnog i Privrednog suda kada je u pitanju verifikacija sporazuma koji se postižu prije samog sudskog postupka ili u situaciji kada je povučena tužba.

„Uvodi se nadležnost Vrhovnog suda koji može da zauzima načelne pravne stavove i po zahtjevu Pravne i komore javnih izvršitelja i Notarske komore, što vodi jačanju pravne sigurnosti i jačanju pravnog poretka“, naveo je Pažin.

Prema njegovim riječima, u Zakonu o sudovima, jedna izmjena se ne tiče alternativnog načina rješavanja sporova.

„Propisuje se mogućnost da i prekršajni sudovi zahtijevaju donošenje tzv. evropskog istražnog naloga, jer je praksa pokazala da i neki prekršajni predmeti imaju taj značaj. Međunarodno-pravna saradnja u ovoj oblasti je korak naprijed u zaštiti vitalnih vrijednosti na koje se odnose zakoni koji se primjenjuju“, zaključio je Pažin.