04-05-2021

Banka hrane: Mjere Vlade za pomoć siromašnima zaobišle najugroženije, zna li država uopšte koliko ih je?

Odluka Vlade Crne Gore da najugroženije kategorije stanovništva u Crnoj Gori u ovom kvartalu-penzionere i nezaposlena lica, pomogne na taj način što će im računi za struju u naredna tri mjeseca biti umanjeni za 40 odsto naišla je na nezadovoljstvo velikog broja onih građana na koje se ta odluka odnosi, kaže Marina Medojević, izvršna dirketorka Banke hrane.

Banka hrane: Mjere Vlade za pomoć siromašnima zaobišle najugroženije, zna li država uopšte koliko ih je? | Radio Televizija Budva

Foto: EPCG

Subvencija se, podsjetimo odnosi na penzionere koji imaju penziju manju od 222 eura, kao i na nezaposlene koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Dodatni uslov je da je strujomjer registrovan na njihovo ime.

Medojević kaže da se njihovoj organizaciji, ovim povodom javio veliki broj građana koji ne ispunjavaju jedan od ovih uslova, a, kako tvrdi, nalaze se u nezavisnom položaju.
Radi se prvenstveno o nezaposlenima koji nisu na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kao i penzionerima na čije ime se ne vodi strujomjer.

Najugroženiji su, svakako, podstanari, i oni ne dobijaju nikakvu podršku, bez obzira što ispunjavaju druge kriterijume jer strujomjeri ne glase na njihovo ime.

Prema procjeni predstavnika EPCG pravo na ovu pomoć imaće oko sto hiljada građana Crne Gore.

“Građani su nezadovoljni su ovakvom odlukom objašnjavajući je činjenicom da Ima mnogo slučajeva da u zajedničkom domaćinstvu, porodičnoj kući ili stanu živi više porodica ili članova, a vlasnik brojila za struju je vlasnik stambene jedinice. U tim domaćinstvima ima članova penzionera i nezaposlenih lica koji sapadaju u kategoriju ugroženih lica ali zato što nisu vlasnici brojila neće ostvariti pravo na subvenciju.
Takođe u Crnoj Gori živi i veliki broj podstanara koji pripadaju ovoj kategoriji koji iz istog razloga neće moći ostvariti ovu subvenciju, navodi Medojević i pita šta je sa nezaposlenima koji nisu evidentirani na ZZZ?

Ona pita i ko će pomoći velikom broju građana koji su ostali bez posla zbog pandemije.

“Građani nas pitaju šta je sa poštenim ljudima koji rade čitav život a u problemu su možda po prvi put u zivotu? Oni se nisu prijavljivali na Biro rada nadajući se da će se situacija stabilizivati te da će oni kao i do sada moći sami da zarade za život”, pita Medojević i dodaje:

Šta je sa onima kojima je penzija svega 2-3-5 eura viša od granice od 222€?
Šta je sa zaposlenima čija je plata, penzija oko 270€, a mnogo ih ima – mogu li oni plaćati struju redovno?
Šta je sa onima koji nemaju baš nikakva primanja a ne nalaze se na evidenciji penzionog fonda niti ZZZ? Da li država uopšte zna koliko ih ima?

“Kod nas je još uvijek nepoznanica energetska solidarnost koja ljudima garantuje dostojanstven život, zašto kada ljudi nemaju primanja ili su ona veoma niska a nemaju načina da zarade za goli život? Građani tvrde da bi najbolja subvencija bila ukidanje raznih taksi na računima za struju a često je veća od same potrošnje.

Da li je vlast htjela da “pomogne” tako da ta pomoć stigne do što manjeg broja građana ili su kreatori politike pomoći ljudima u neznanju sa kakvim se problemima ljudi svakodnevno suočavaju?”, pita Medojević.

Potrebno je, kako zaključuje, provoditi razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o problematici energetskog siromaštva i podsticati promjene u sistemu.


Banka hrane/VOP