Kako su istakli, CGO je odmah nakon objavljivanja ovog akta ukazao na njegove brojne manjkavosti komunicirajući to sa crnogorskom javnošću i sa međunarodnim partnerima koji su, prema njihovim riječima, razumjeli ozbiljnost problema.

"Posebno brine što se uspostavlja praksa da institucije svjesno donose neustavna rješenja. Izjava portparola DIK-a potvrđuje da su članovi DIK-a znali da krše Ustav donoseći ovaj akt i da ne spore njegovu neustavnost", naveli su u saopštenju.

Oni poručuju da se Ustavni sud se mora u hitnom postupku izjasniti u vezi sa ovim pitanjem, a vjeruju da to neće biti teško jer je, smatraju, nesporno da je akt DIK-a u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.

"Takođe, ovaj akt je u suprotnosti i sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i podzakonskim aktima DIK-a, a njegovim odredbama vrši se ozbiljna povreda pozitivnih normi koje su imperativnog karaktera", ocijenili su iz CGO.


Kazali su da iako naslov upućuje da se radi o tehničkim preporukama, akt koji je izdao DIK, kako smatraju u CGO, predviđa i izvjesna prava i obaveze za birače, posmatrače, organe za sprovođenje izbora, kao i druga lica.

"Njime se određuje ko može, a ko ne može koristiti aktivno biračko pravo, te je stoga podložan ocjeni ustavnosti. To potvrđuju i formulacije koje se koriste u dokumentu ('obavezno', 'ne može', 'neophodno je', itd.)", saopštili su.

U Inicijativi upućenoj Ustavnom sudu, CGO je ukazao da su dijelovi dokumenta kojima se reguliše glasanje za lica smještena u karantine van svog mjesta prebivališta, ali i odredbe kojima se propisuje postupak za glasanje putem pisma, u suprotnosti sa članom 45 Ustava, članom 3 Dodatnog protokola 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 85 Zakona o izboru odbornika i poslanika.

"Ustav Crne Gore, u članu 45, propisuje da je biračko pravo opšte i jednako, dok DIK u svom aktu neopravdano uskraćuje pravo na glasanje licima koja se u trenutku održavanja izbora, odlukom nadležnog organa, nalaze u karantinu van svog mjesta prebivališta. Član 3 Dodatnog protokola 1 uz Konvenciju ističe da se "Visoke strane ugovornice obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbjeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela." Evropski sud za ljudska prava uspostavlja standarde, koji se već pola vijeka, još od slučaja X protiv Njemačke (br. predstavke 2728/66), prožimaju kroz praksu tog Suda koja se tiče aktivnog biračkog prava, a u kojima se navodi da 'pravo glasa nije privilegija'. Od presude Hirst protiv UK (br. predstavke 74025/01) utvrđeni su i standardi kojima se procjenjuje da li je ograničenje prava na slobodne izbore u skladu sa Konvencijom ili nije. U konkretnom slučaju, od tri predviđena standarda, zadovoljen je samo jedan uslov koji se odnosi na legitimnost cilja ograničenja. No, uvedeno ograničenje je nesrazmjerno legitimnom cilju i sužava biračko pravo u tolikoj mjeri da nanosi štetu njegovoj suštini i lišava ga efikasnosti", pojasnili su iz CGO uz konstataciju da su licima koja su u karantinu u svom mjestu prebivališta, ali i građanima u samoizolaciji, nametnute i formalnosti koje značajno otežavaju ili onemogućavaju korišćenje biračkog prava.

"CGO je istakao i uporednu ustavnopravnu praksu, ili preciznije praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovne oznake U-VII-2980/2020 od 3. jula 2020. godine. Hrvatski Ustavni sud je zauzeo stav da je ustavnopravno opravdano uskratiti dolazak na biračko mjesto samo osobama koje su oboljele od COVID-19 i da samo oboljela lica trebaju glasati putem pisma. DIK je propustio da obavijesti javnost da li je razmotrena mogućnost da sva lica koja se nalaze u karantinima i u samoizolaciji, a kojima nije ustanovljena zaraza virusom budu testirana prije dana održavanja izbora i da im se, ukoliko su negativni, omogući glasanje na biračkom mjestu. Javnost ne zna ni da li je DIK razmatrao uvođenje posebnih biračkih mjesta u karantinima, poput onog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija. CGO izražava nadu da će DIK poslije unisone javne reakcije različitih nevladinih organizacija i političkih partija, ali vjerujemo i dovoljno jasnih diplomatskih poruka, konačno ozbiljno pristupiti izradi ovog važnog dokumenta a koji će biti u skladu sa Ustavom i zakonom i omogućiti bezbijedno održavanje izbora", zaključuje se u saopštenju.