03-06-2015

Farmaceuti rijetko kažu neželjeno dejstvo

Iako su zdravstveni radnici prošle godine prijavili 106 neželjenih dejstava ljekova, očigledno je da ih ljekari ne prijavljuju onoliko koliko bi trebalo. Takođe, broj farmaceuta koji prijavljuju neželjena dejstva je zabrinjavajuće mali.

Farmaceuti rijetko kažu neželjeno dejstvo | Radio Televizija Budva

Agencija za ljekove primila je prošle godine 106 inicijalnih prijava sumnji na ispoljeno neželjeno dejstvo nekog lijeka, odnosno devet prijava više nego što ih je bilo 2013. godine, pišu Dnevne novine.

Posmatrano po vrsti, najviše prijava bilo je na antineoplastike (ljekove koji se koriste u terapiji malignih tumora) i imunomodulatore, ljekove za astmu (27), dok su 23 prijave zabilježene kod ljekova koji djeluju na kardiovaskularni sistem. Gotovo svaka šesta prijava (19) bila je za antiinfektivne ljekove za sistematsku upotrebu.

Podaci pokazuju da je odnos učešća zdravstvenih radnika i nosilaca dozvole za lijek u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova prošle godine bio na nivou pretprošle.

"Od ukupno 68 spontano prijavljenih sumnji na neželjeno dejstvo lijeka u 55 slučajeva prijavu je poslao ljekar, dok je 12 prijava CALIMS-u dostavio farmaceut. Jednu prijavu neželjenog dejstva lijeka nosilac dozvole je dostavio CALIMS-u, pri čemu je primarni izvještač nepoznat", navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu CALIMS-a.

Agencija upozorava da je broj farmaceuta koji su prijavili neželjeno dej stvo na lijek (njih 12) zabrinjavajuće mali.

"Kada se uzme u obzir činjenica da su farmaceuti zaposleni u apotekama vrlo značajan izvor informacija o bezbjednosti primjene ljekova, u prvom redu ljekova čiji je režim izdavanja bez ljekarskog recepta, u direktnom su kontaktu sa pacijentima i u značajnom procentu učestvuju u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova u državama sa razvijenim sistemom farmakovigilance" navode iz CALIMS-a.

Od 106 prijava sumnji na dejstvo lijeka, najviše ih je bilo iz Kliničkog centra Crne Gore (59), nakon kojeg slijede Opšta bolnica u Nikšiću (7), te domovi zdravlja u Bijelom Polju i Podgorici po šest.

Po tri prijave bile su iz privatne apoteke "Lijek" i Instituta za javno zdravlje, dok su dvije prijave pristigle iz apoteke "Julija" te kotorskog Doma zdravlja. Po jedna prijava pristigla je iz privatnih apoteka "Tea Medica" i "Veselin", kao i iz privatne klinike "Kodra", te iz domova zdravlja Berane, Tivat, Cetinje, Pljevlja i Rožaje. Jedna prijava bila je iz "Montefarma", te od zdravstvenog radnika koji ne obavlja zdravstvenu djelatnost, dok je bilo sedam prijava od nepoznatih lica.

Posmatrano po gradovima, najviše prijava bilo je iz Podgorice (78), Nikšića (7), Bijelog Polja (6), Kotora (2)...

"CALIMS je u toku 2014. godine primila ukupno 10 prijava koje se odnose na vakcine, 2013. taj broj je bio 11, 2012. godine 10, 2011. šest, a 2010. osam prijava", navodi se u izvještaju.

Kad je riječ o ozbiljnosti neželjenog dejsta, podaci pokazuju da su 44 prijave ispunile najmanje jedan od kriterijuma ozbiljnosti, koji obuhvata smrt pacijenta, životnu ugroženost, hospitalizaciju, trajnu ili značajnu onesposobljenost, ili stanje koje je zahtijevalo hitnu intervenciju.

"U 54 prijave (51odsto) radilo se o neželjenim dejstvima koja nijesu ozbiljnog karaktera, dok u osam prijava (osam odsto) nije bilo moguće procijeniti ozbiljnost", navodi se u izvještaju.