Pandemija je je čitavom svijetu pomrsima račune i planove, stotite hiljada ljudi ostaje bez posla, zdravstveni sistemi pucaju, milioni zaraženih ipreminulih…Kako se ova kriza odrazila na poslovanje JP Morsko dobro?

Kao što vam je poznato Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je prilagodilo način poslovanja saglasno mjerama Nacionalnog koordinaciong tima za sprječavanje zaraznih bolesti i pod okolnostima svjetske pandemije usmjeravalo rad kupališta i zakupaca morskog dobra na poštovanje mjera. Ova godina, posebno ljetnja sezona, bila je specifična po mnogo čemu, a naš najveći uspjeh zajedno sa zakupcima plaža je  da se tokom čitave kupališne sezone održavao visok nivo čistoće i higijene na plažama, da su poštovane mjere distance i gotovo sve preporuke Instituta za javno zdravlje, a nismo imali niti jednu probelmatičnu situaciju na samim plažama.

Iako je bilo određene frekvencije na plažama, ipak, zbog zatvorenih granica, smanjenog broja posjetilaca i turista, umanjili smo zakupninu morskog dobra za tekuću godinu za 50%, dok su za hotelska kupališta koja su svoje kapacitete stavili u funkciju karantina u potpunosti oslobođena plaćanja naknade. Za tri mjeseca na proljeće kada je bila na snazi zabrana rada ugostiteljskih objekata, oslobodili smo u potpunosti naknade zakupce koji rade tokom čitave godine.

I to je suština, zakupci su uložili dodatna sredstva i napor da se na plažama ispoštuju svi propisani uslovi, a mi smo poveli računa da im se umanje godišnje naknade u cilju prevezilaženja ekonomskih posljedica po naše zakupce i kakvog takvog funkcionisanja ljetnje turističke sezone, koja se u čitavom svijetu odvijala uz različita ograničenja.

Koliki su planirani, a koliki ostvareni prihodi?

Planirani prihod za 2020. godinu po prvobitnom Planu iznosio je 7.150.000 eura. Na osnovu III paketa socioekonomskih mjera naknade za korišćenje morskog dobra umanjili smo u visini od 50%. Ostvareni prihod u 2020. godini iznosi 3.909.918,00 eura. Ipak, kako je neraspoređena dobit iz ranijeg perioda u visini od 2.194.212,00 eura Zaključkom Vlade Crne Gore usmjerena na ulaganja u kapitalne investicije koje sprovodi ovo Javno preduzeće, ukupna sredstva za ulaganje iznose 6.104.130,00 eura.

Što je plan za iduću godinu kada je riječ o ulaganjima i u koje projekte?

Neka od najavćih kapitalnih ulaganja čija relaizacija (konkretni radovi) je planirana u 2021, dok su prve faze radova i projektovanje završeni tokom 2020: rekonstrukcija i uređenje Velike Skeleu Ulcinju u vrijednosti od 1.000.000,00 €, izgradnja objekta na obali Bojane za potrebe Javnog preduzeća i inspekcijskih službi u vrijednosti 173.500 eura,  izvođenje radova po „Studiji zaštite i revitalizacije plaže na Adi“ u vrijednosti 300.000 eura, potom učešće Javnog preduzeća u izvođenju radova koji su ove jeseni započeti na rekonstrukciji šetališta u Sutomoru, a nastavljaju se u 2021. godini  izgradnja trga u vrijendosti 870.000,00 eura. U opštini Bar planirani su i radovi u prvoj fazi uređenja  šetališta u Čanju u vrijednosti 551.000,00eura i projektovanje pješačke staze u Žukotrlici u iznosu od 35.000,00  eura. Za uređenje šetališta u Rafailovićima od bivšeg hotela „Lahor“ do kraja zahvata DUP-a Bečići planirano je 970.000,00 eura. Za popločavanje i hortikulturno uređenje ribarskog naseljaPržno 364.000,00 eura, popločavanje gradskog parka na Slovenskoj obali 75.00,00 eura i za završetak obalne staze na Jazu250.000,00 eura.

 U Boki nastavljamo sa izgradnjom pješačkih staza duž Jadranske magistrale, poput spajanja Perasta sa Risnom. Tako je za izgradnju pješačke staze na dionici Sv. Roko-Lepetane izdvojen iznos od 795.000 eura.  Izgradnju trotoara od Kamenara do Bijele, čiji je nosilac posla biti Opština Herceg Novi Javno preduzeće finansira ukupno sa 275.000 eura. Za projektovanje pješačke staze u naselju Zelenika izdvjamo 24.000,00 eura, a za pješačku stazu Morinj-Kostanjica opredjeljeno je 35.000 eura za projektovanje.

Kako komentarišete najave i inicijative novih, ali i starih lokalnih uprava s primorja o ukidanju Morskog dobra i što bi to značilo za upravljanje tim vrijednim privrednim resursom ?

 Organizacija organa javne uprave, državnih agencija i javnih preduzeća je u nadležnosti Vlade i Skupštine Crne Gore, gdje će se i donijeti odluka za budući način upravljanja morskim dobrom. Smatram da je za 27 godina postojanja Javnog preduzeća koje integralno upravlja obalnom zonom, ta praksa pokazala svoju opravdanost kroz niz projekata unapređenja zone u primorskim opštinama u kojima je postojala planska dokumentacija i spremnost loklane uprave da se realizuju. Neki od ranijih primjera za to su kompletna rekonstukcija i uređenja Pina u Tivtu, uređenje obalnog šetališta u naselju Dobrota u Kotoru, šetališta Pet Danica u Novom…

Ne treba naglašavati u kojoj mjeri su ovakvi projekti od javnog interesa uticali na kvalitet života mještana primorja, ali i podigli standard i kvalitet ponude za turiste koji nas posjećuju tokom cijele godine.

Važno je napomenuti da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sredstva koja prihoduje od zakupa morskog dobra vraća kroz investicije upravo primorskim opštinama. Tako su se kroz donošenje planske dokumentacije stvorili uslovi i za uređenje javnih površina, namjenjenih građanstvu i turistima u Sutomoru, Čanju, Ulcinju, djelovima Budve i njihova realizacija je trenutno aktuelna.

 Ukoliko se to, ipak, desi, na lokalnim upravama biće „teret“ uređenja plaža, „izdavanja“ kupališta zakupcima kao i rekonstrukcija/ili izgradnja novih, za što je ranije za neke, bila potrebna i saglasnost Vlade. Da li takav model upravljanja može biti održiv?

O opravdanosti organizacije na jednom mjestu, u Javnom preduzeću koje integralno upravlja kompletnom zonom, govori i podatak da smo sa loklanim komunalnim preduzećima, a na osnovu dostavljenih troškovnika uspješno organizovali održavanje čistoće u zoni morskog dobra, a da recimo do prije dvije godine do kada je po Zakonu Morsko dobro uplaćivalo 50% sredstava primorskim opštinama za tekuće komunalno održavanje, taj novac gotovo nikad nije bio namjenski utrošen.

Mi danas na plažama imamo visok standard organizacije kupališta zahvaljujući našim zakupcima u smislu bezbjednosti, čistoće, kvaliteta morske vode koji godinama pratimo na preko 100 lokacija, ali i ponude na samim kupalištima. O ovome svjedoči i veliki broj Plavih zastavica, međunarodnog ekološkog priznanja koje se dodjeljuje na svjetskom nivou, preko 30 njih.

Nije sporno da način organizacije kupališta pripadne lokalnim upravama, ali ne smijemo zaboraviti da su naši gosti navikli i da očekuju isti standard i u Ulcinju i u Herceg Novom.

Kroz integralno upravljanje obalnom zonom Javnom preduzeću su dodjeljena i zaštićena područja. I ovdje se pokazalo da imamo jednu od najboljih praksi u regionu u upravljanju Posebim rezervatom prirode “Tivatska slolila” o čemu je svjedoče brojana međunarodna priznanja. Ovo područje je Služba za održivi razvoj morskog dobra, mukutrpnim i brižnim radom, pretvorila  iz deponije otpada u Poseban rezervat prirode i sasatvni je dio RAMSAR-a. Kroz međunrodni projekat Interreg IPA CBC  “Endemske staze- EPATH” kroz saradnju sa Parkom prirode Hutovo blato iz BiH i Biokovo iz Hrvatske, Tivatska solila dodatno će obogatiti ponudu u rezervatu Centrom za posjetioce i opremom za birdwatching turizam. Sredstva koja smo dobili iz EU fondova iznose 422.329,30 eura, dok Javno preduzeće iz svojih sredstava izdvaja  63.349,40 eura.

Što bi ukidanje JPMD značilo za zakupce morskog dobra i da li će u tom slučaju biti „validan“ Atlas crnogorskih plaža i kupališta ?

Prostornim planom posebne namjene za obalno područje Crne Gore propisana je obaveza izrade Atlasa crnogorskih plaža i kupališta, a njim je propisano da Atlas crnogorskih plaža (katastar plaža) uradi organ nadležan za upravljanje morskim dobrom. U slučaju reorganzacije poslovanja moralo bi se raditi i na izmjeni PPPNO Crne Gore.

S obzirom da lokalna uprava u Herceg Novom, odnosno Agencija za gazdovanje gradskom lukom pledira da upravlja čitavim akvatorijumom, što bi ukidanje JPMD značilo u tom slučaju. Dokle se stiglo u tim pregovorima?

 Unatoč zakonskim rješenjima, do sada nije riješeno pitanje gazdovanja i upravljanja lukom. Iz Javnog preduzeća smo insistirali da se u katastru (kod Uprave za nekretnine) izvrše upisi prema važećim zakonima – luke su dio obale u državnom vlasništvu, a lukama od lokalnog značaja upravlja pravni subjekt koji upravlja morskim dobrom. Do danas pitanje upisa nije rješeno, a  upravljanje lukom Škver prepušteno je subjektima koji su je od Opštine Herceg Novi 70-tih godina prošlog vijeka dobili na korišćenje, a to su Agencija, Brodarsko društvo Jugole Grakalić i ribarska zadruga.

 Situacija bi potencijalno mogla biti riješena izradom Elaborata o stanju Luke Škver, po principu Luke Risan.

Raspisan je drugi tender za izbor izvođača za izradu elaborata o stanju lukobrana Škver i hitnim mjerama sanacije. Da li je bilo prijavljenih, koliko, je li izabran izvođač, koji ?

Javni poziv za izradu elaborata o stanju lukobrana Škver je objavljen drugi put i izabran je najpovoljniji ponudjač “Optimustproject”. U narednih nekoliko dana će se pristupiti potpisivanju ugovora za izradu elaborata, a ponuđač ima rok od 30 dana od dana zaključenja Ugovora da sačini dokument. Vrijednost javne nabavke je iznosila 10.000,00 eura sa uračunatim PDV-om, dok je izabrani ponuđač dostavio ponudu na iznos od 7.313,00 eura.

 Što bi, u slučaju gašenja JPMD, bio angažman zaposlenih u tom preduzeću?

 Zaposleni u Javnom preduzeću su visoki profesionalci u svom poslu, a jedan od skorijih dokaza za to je i da smo samo u 2019. godni imali do sada najobimniju proceduru po javnim pozivima za davanje u zakup preko 1.500 lokacija duž crnogorske obale i preko 6 000 prijavljenih lica. U strogo formalnim i obimnim postupcima i procedurama po svakom pojedinačnom predmetu imali smo svega 10-ak žalbi. Zaposleni u 8 službi u Javnom preduzeću, od čega u Službi za ustupanje, Službi za uređenje i izgradnju, Službi za održivi razvoj, Službi za kontrolu, Službi za opšte i pravne poslove, Službi za upravljanje lukama od lokalnog značaja i pomorstvo, Ekonomsko-finansijskoj službi i Kabinetu direktora, dali su maksimalan doprinos kroz svoj radni angažman što dokazuju i brojni raspisani tenderi za realizaciju mnogobrojnih projekta od javnog interesa od Ulcinja do Herceg Novog o kojima smo danas govorili.

Izvor: Radio Jadran