25-10-2018

Kurc: EU nekompletna bez država Zapadnog Balkana

Evropska unija biće kompletna tek onda kada sve države regiona budu njen dio, ocijenio je savezni kancelar Austrije, Sebastijan Kurc. On je na konferencija o ekonomiji Montenegro 2018, Balkan i Evropska unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa, koju organizuje Privredna komora u Budvi, poručio da integracija funkcioniše jedino uz saradnju u politici i ekonomiji.

Kurc: EU nekompletna bez država Zapadnog Balkana | Radio Televizija Budva

"Naš proces zavisi i od političke i od ekonomske saradnje. Imamo jasnu viziju mira i blagostanja na zajedničkom kontinentu. Ubijeđen sam da stabilnost i sigurnost dugoročno za region mogu biti obezbijeđeni ako ovaj region postane dio EU", ocijenio je Kurc.

On je ubijeđen da to nijesu samo snovi, "već smo svi na dobrom putu".

"Zbog toga je potrebno da sljedeće korake sprovedemo. Migrantska kriza nam je svjesno pokazala da je region značajan za bezbjednost Unije. Nije samo u interesu regiona da bude dio EU, nego je i interes Unije da cio region bude dio nje", poručio je Kurc.

On je naveo da se moglo vidjeti koliko je EU umorna od daljih proširenja prije nekoliko godina, "i svi smo čekali tu novu dinamiku".

"Srećan sam što smo u ovom trenutku ušli u novu dinamiku. Samit u maju nam je pokazao gdje smo sada u procesu pristupanja. Berlinski proces u julu, u Londonu nam je pokazao dalji napredak u daljoj saradnji i njegovanju dobrosusjedskih odnosa", kazao je Kurc.

Prema njegovim riječima, evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana izgleda bolje nego što je nikada bila.

On je optimističan i zbog dijaloga Beograda i Prištine.

"Nadam se da intenziviranje kontakata može dovesti do mirnog rješenja. Ukoliko dođe do sporazuma, Austrija i EU neće stajati na putu takvom sporazumu", naveo je Kurc.

On je rekao da su države regiona na dobrom putu ka EU.

"Svjesni smo da sve strane na tom putu moraju da daju svoj doprinos. Na evropskom nivou je bitno da postoji iskrena i realna perspektiva koja korak po korak dovodi do samog članstva, a za Zapadni Balkan je važno da reforme budu sprovedene i nastavljene", poručio je Kurc.

Crnogorski predsjednik, Milo Đukanović, rekao je da se u maju sledeće godine održavaju izbori za Evropski parlament i da bi njihovi rezultati mogli suštinski promijeniti EU.

"Ukoliko bi ekstremnije populističke partije dobile veći politički značaj u Evropskom Parlamentu, to bi mogao da bude nagovještaj kraja Evrope kakvu poznajemo, a to znači i politike proširenja EU", naveo je Đukanović.

Sve to utiče, smatra on, da vizija ujedinjene Evrope bude zamagljena, a perspektiva za zemlje koje teže punopravnom članstvu neizvjesna.

"Prošlo je 15 godina od Samita u Solunu na kom su lideri EU obećali da će za države Zapadnog Balkana "vrata biti otvorena". Prije godinu dana pred Evropskim parlamentom, predsjednik EK Žan Klod Junker, promovisao je proširenje EU na države Zapadnog Balkana "u vidljivoj budućnosti" ", kazao je Đukanović.

U strateškom dokumentu EU iz ove godine, kao moguća najbliža godina pridruženja za Crnu Goru i Srbiju predstavljena je 2025.

"Ipak, na Samitu u Sofiji čule su se različite poruke. Samit je afirmisao opredijeljenost EU da "ojača i intenzivira svoju angažovanost na svim nivoima i podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona". Ali, izostale su riječi integracija i pridruživanje" , naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, nedavno je francuski predsjednik Makron jasno stavio do znanja da je protiv kretanja ka proširenju prije nego države članice sprovedu reforme koje će ojačati funkcionisanje same EU.

"Migrantska kriza, odnosno „balkanska ruta“, podsjetila je Brisel na to koliko je naš region strateški važan za Evropu. Takođe, i kakve geopolitičke rizike nosi sobom sve veće prisustvo značajnih svjetskih zemalja na Zapadnom Balkanu, čiji sistem vrijednosti i interesi nijesu podudarni sa evropskim", rekao je Đukanović.

Kako je naveo, faktori koji doprinose da Zapadni Balkan bude više politički rizičan i nestabilan uključuju ne samo istoriju konflikata, nasljeđe etničke i vjerske netrpeljivosti, veliki broj raseljenih lica, već i ekonomsku zaostalost i nepovjerenje u institucije, kao i nove izazove poput terorizma.

"Unutrašnji odnosi i dalje su opterećeni osjetljivim bilateralnim pitanjima, koja vuku korijene još iz 90-tih. Uz očekivanje da Makedonija riješi višedecenijski spor sa Grčkom u vezi imena, ostaje nada da će se naći rješenje i za najosjetljivije pitanje - odnos Srbije i Kosova", smatra Đukanović.

Kako je kazao, navedeni rizici, uz siromaštvo i nezaposlenost, mogu voditi povampirenju nacionalizma i rastu populizma i u državama Zapadnog Balkana.

Crnogorski predsjednik je ocijenio da EU prije svih mora imati ove latentne opasnosti u svom fokusu. "I jasne odgovore u duhu vrijednosti koje su pokrenule proces evropske i euroatlantske integracije".

"Smatram da je dobra okolnost što u ovom vremenu Austrija predsjedava EU, jer bolje od mnogih drugih članica razumije procese na Zapadnom Balkanu", naveo je Đukanović.

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović, kazao je da je Berlinski proces imao korisnu ulogu u periodu velikog zastoja u procesu proširenja, jer je pomogao očuvanju eurooptimizma na prostoru Zapadnog Balkana, afirmišući regionalnu saradnju kao jednu od ključnih komponenti evropskih integracija.

"Međutim, ovaj proces nije i ne može biti alternativa procesu evropskih integracija, niti kompenzacija za kasniji prijem, već isključivo način da se podigne kapacitet regiona da što prije ispuni kriterijume za punopravno članstvo", rekao je Golubović.

Kako je naveo, osnovni cilj zemalja Zapadnog Balkana je da postanu dio ekonomskog saveza koji je upravo putem regionalnog povezivanja prerastao u EU.