20-05-2019

Manipulacije iz spoljne politike prisutne u onlajn medijima

U crnogorskim medijima prisutne su različite vrste manipulacija kada je u pitanju izvještavanje o međunarodnoj politici, odbrani i bezbjednosti, a u poslednjih šest mjeseci, gotovo da nema onlajn medija, koji nije objavio makar jednu medijsku manipulaciju iz oblasti spoljne politike.

Manipulacije iz spoljne politike prisutne u onlajn medijima | Radio Televizija Budva

To je saopšteno na konferenciji za novinare Centra za demokratsku tranziciju (CDT) na kojoj su predstavljeni zaključci analize medijskih objava, koju je u posljednjih šest mjeseci uradio tim sajta Raskrinkavanje.me.

Predstavnica CDT-a, Milica Bogdanović, kazala je da je analiza pokazala da su medijske manipulacije iz oblasti spoljne politike mahom prisutne u onlajn medijima, a rjeđe u štampanim i elektronskim.

Ona je podsjetila da je CDT krajem 2018. pokrenuo sajt Raskrinkavanje.me kako bi, kako je navela, građanima na konkretnim primjerima pokazali da moraju pažljivo da konzumiraju medijski sadržaj i da prave razliku između profesionalnog i tabloidnog izvještavanja.

Bogdanović je navela da je za šest mjeseci rada, tim analizirao najmanje 500 članaka iz oko 200 domaćih i regionalnih medija.

"U ovoj početnoj fazi, pratili smo objave iz međunarodne politike, odbrane i bezbjednosti, jer su to teme koje su u fokusu rada CDT-a kroz Info centar o evroatlantskim integracijama. U nekoliko slučajeva pratili smo i objave iz regionalnih medija koji su veoma čitani u Crnoj Gori“, kazala je Bogdanović.

Ona je pojasnila da su metode koje su koristili za ocjenjivanje medijskih objava metode koje novinari koriste prilikom istraživanja i izvještanja.

„Tražili smo izvore sumnjivih objava, slali pitanja institucija ili pojedincima i tako utvrđivali tačnost“, precizirala je Bogdanović, prenosi PR centar.

Prema njenim riječima, u javnosti se često kao sinonim za medijsku manipulaciju pogrešno koristi riječi “lažna vijest” ili “spin“, navodeći da postoji makar deset vrsta medijskih manipulacija koje su različite po načinu plasiranja i efektima.

„Mi smo kroz našu metodologiju prepoznali čitav spektar medijskih manipulacija koji se protežu od “klikbejta” (naslov obećava sadržaj kojeg u tekstu nema) kao “najmanjeg prekršaja” preko dezinformacija, manipulacije činjenicama, pristrasnog izvještavanja, neprovjerenih objava, teorija zavjere, do “lažne vijesti” kao “najtežeg prekršaja” (medij samostalno kreira informaciju koja je u potpunosti lažna i predstavlja kao činjenicu)“, navela je Bogdanović.

Ona je kazala da su razlozi za objavu ovih manipulacija u crnogorskim i regionalnim medijima brojni, navodeći da je generalni utisak da jedna grupa medija svjesno objavljuje medijske manipulacije iz ideoloških razloga i iz potrebe da zastupa određeni sistem vrijednosti.

Kako je kazala, stiče se utisak da je svrha njihovog postojanja širenje mržnje i antidemokratskih vrijednosti.

"Druga grupa su oni profesionalni mediji koje nedostatak resursa i potreba da objave što veću količinu informacija u kratkom vremenskom razmaku, često sprječava da kvalitetno provjere informaciju i zbog toga se dešava da objave manipulativni sadržaj“, rekla je Bogdanović.

Ona je ukazala da, bez obzira koji su motivi medija za objavljivanje neprofesionalnog sadržaja, takvo izvještavanje dovodi do povećanja tenzija i netrpeljivosti između različitih etničkih grupa, „da urušava građanske vrijednosti i koncept društva koje počiva na informisanim građanima koji mogu samostalno da razmišljaju i odlučuju“.

„Izostaje odgovor institucija na ove opasne tendencije koje su vidljive u crnogorskom društvu. To nam potvrđuje ne samo odsustvo inicijative da se kreiraju politike za borbu protiv medijskih manipulacija, nego i često ignorisanje naših upita za informacije koje bi nam pomogle u ocjenjivanju tekstova sumnjivog sadržaja“, rekla je Bogdanović.

Govoreći o online medijima, Bogdanović je kazala da se oni suočavaju sa oštrom konkurencijom i borbom za čitaoce, kao i da nemaju dovoljno vremena za provjeru informacija, „pa to otvara veći prostor za medijske manipulacije“.

„U tradicionalnim medijima – na televiziji i u štampi je manje prostora za objavu informacija iz spoljne politike. Ovi mediji, i dalje imaju procedure uređivanja i odgovornosti za objavljenu informaciju“, navela je Bogdanović.

Prema njenim riječima, ako se uzme u obzir da postoje različite vrste medijskih manipulacija, može se zaključiti da, kako je navela, gotovo nema onlajn medija u Crnoj Gori koji u posljednjih šest mjeseci nije objavio makar jednu medijsku manipulaciju iz oblasti spoljne politike.

„Od početka analiziranja medijskog sadržaja najčešći i svakodnevni oblik manipulacije koji smo zabilježili je “klikbejt” što znači da naslov obećava sadržaj kojeg u tekstu nema. To su senzacionalistički naslovi poput “nećete vjerovati/pogledajte/ovo je strašno” čija je svrha da privuku pažnju čitalaca i uglavnom se kreiraju zbog povećanja čitanosti odnosno iz finansijskog interesa“, pojasnila je Bogdanović.

Ona je kazala da je svaka četvrta medijska manipulacija dezinformacija, što znači da, kako je navela, mediji nerijetko objavljuju tekstove ili naslove koji su miks činjenica i netačnog ili poluistinog sadržaja.

„Ovakav vid manipulacija prisutan je u izvještavanju o neriješenim regionalnim pitanjima kao što je odnos između Kosova i Srbije, koje prati konstantno širenje straha od formiranja tzv. Velike Albaniji i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu koju kreiraju desno orijentisani mediji“, navela je Bogdanović.

Ona je kazala da lažne vijesti, kao informacije koje je neki mediji u potpunosti sam proizveo i koje u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje, nijesu masovna pojava u Crnoj Gori, kada je u pitanju izvještavanje o međunarodnim odnosima.

„Zabilježili smo pojedinačne slučajeve koji su kreirali mediji ovdje, ali češće ih kreiraju mediji iz regiona, a onda ih crnogorski mediji prenose bez provjere tačnosti“, navela je Bogdanović.

Kako je istakla, da bi se takvo stanje promijenilo, „neophodna je reakcija i institucija i medijske zajednice i civilnog sektora“.

„Vlada mora kreirati politike za sprečavanje medijskih manipulacija i ograničavanje njihovog uticaja. U Evropskom parlamentu početkom godine usvojena je Rezolucija koja se tiče neprijateljske propagande i odgovora na nju i ona može poslužiti kao osnova za početak kreiranja Strategije za borbu protiv širenja medijskih manipulacija u Crnoj Gori“, kazala je Bogdanović.

Ona je ocijenila da bi trebalo da se, uz zajedničku kampanju i širu društvenu akciju institucija, medijske zajednice i civilnog društva građani edukuju kako pažljivije da čitaju medijski sadržaj i da prave razliku između profesionalnog i manipulativnog izvještavanja.


Izvor: prcentar.me