Opširnije u prilogu Milijane Mijušković koja je razgovarala sa Milenom Jovović, marketing menadžerkom IK Nova knjiga iz Podgorice.



Prvog dana, u petak, predstaviće se crnogorskoj javnosti, u podgoričkoj Gradskoj knjižari od 19 sati.

Narednog dana Vargas Ljosa će posjetiti Budvu, gdje će otvoriti ovogodišnji Grad teatar i Mediteranski salon knjiga, a biće priređeno i njegovo književno veče.

Za razliku od ranije najavljenog, simpozijum "Književni plamen Vargasa Ljose" neće biti održan u Bijelom Polju, već u Hotelu "Splendid" u Bečićima, 21. juna od 11 sati.

Na ovom skupu će biti neki od najistaknutijih univerzitetskih profesora, poznavalaca latinoameričke književnosti i tumača djela ovog nobelovca, koji su iz iz Crne Gore i regiona.

Tako će na simpozijumu govoriti: Aleksandar Jerkov, Dalibor Soldatić, Ksenija Vulović, Bojan Jović, Mirjana Sekulić, Jelica Veljović, Vladimir Gvozden, Bojana Kovačević-Petrović, Tomislav Brlek, Anastasija Gjurčinova, Sanja Mihajlovik-Kostadinovska, Sonja Tomović-Šundić, Aleksandra Vuković i Goran Radonjić.

"Do izmjene plana, kada je u pitanju mjesto održavanja Simpozijuma, došlo je na predlog agenata Maria Vargasa Ljose, koji su procijenili da bi put do Bijelog Polja bio previše naporan, budući da je Vargas Ljosa u godinama u kojima teško podnosi vožnju na duže relacije", saopšteno je iz Nove knjige.

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča Šefovi, koja je dobila nagradu "Leopoldo Alas", postao je poznat poslije objavljivanja romana Grad i psi, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće Seix Barral 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman Zelena kuća, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska djela (Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lijepe oči, ružne slike), studije i eseje (kao Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg), sjećanja (Riba u vodi), priče (Štenad) i, prije svega, romane: Razgovor u katedrali, Pantaleon i posjetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak svijeta, Povijest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovjedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već pomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.