U okviru projekta „Bajka je majka“ organizovanog od strane Narodne biblioteke Budve i NVO „Talas“ Budva organizovane su radionice kreativnog pisanja bajke koje su vodile profesorice Sanja Pantović i Zorica Joksimović.

Više od 80 radova nastalo je na radionicama, a za publikovanje odabrani su najoriginalniji i najuspjeliji i oni su se našli u zborniku “Bajka je majka”. O dječijim bajkama zastupljenim u Zborniku govorile su profesorice, voditeljice radionica, Zorica Joksimović i Sanja Pantović, kao i prof. dr Milena Radović Savić.

Takođe, program obilježavanja “Međunarodne nedjelje djeteta” upotpunila je i likovna izložba učenika, polaznika radionica, a naslovnica Zbornika i ilustracije u njemu su radovi učenika osmog razreda Druge osnovne škole, Luke Zejaka.
Izdavači zbornika „Bajka je majka“ su NVO „Talas“ Budva i JU "Narodna biblioteka Budve".

Ističući zadovoljstvo saradnjom sa Narodnom bibliotekom Budve, Sanja Pantović je u ime NVO "Talas" zahvalila direktorici Biblioteke Mili Baljević i poručila roditeljima da što više čitaju djeci kako bi oni sami stekli naviku čitanja, da ih vode na književne večeri, da ih bodre u njihovoj namjeri da pišu i stvaraju. Protekla je godina dana od prve radionice kreativnog pisanja i prema njenim riječima to je tek početak jedne lijepe stvaralačke priče.

Mlađi polaznici radionice kreativnog pisanja čije su bajke zastupljene u Zborniku: Nemanja Radulović, Helena Pavlović, Nika Jokić, Anastasija Rajković i Milica Mijović na promociji su govorili kratke izvode i misli poznatih autora o bajkama.

Svoje bajke čitali su stariji polaznici radionice kreativnog pisanja: Maša Gudelj, Kosta Kalađurđević, Dalibor Damjanović, Varja Delibašić, Dunja Mrkšić i Nikolija Milićević.

Autorka Uvodnika zbornika „Bajka je majka“ i voditeljica radionice kreativnog pisanja za stariji uzrast, profesorica Zorica Joksimović govoreći o značaju bajke kao forme stare koliko i ljudska zajednica, istakla je: „One su nastajale i prenosile se iz riječi žena-majki koje su od prvog kuckanja u svojoj utrobi u neprestanoj komunikaciji sa djecom. Bajke su majke pripovijedale i prenosile su se usmenim predanjem. I ne slučajno, za Vuka Karadžića to su ženske pripovijetke...“

Ona je nadalje objasnila na koji su način pisane bajke izabrane za Zbornik: „U okviru Radionica kreativnog pisanja bajki, sa stanovišta važnosti i u cilju razvijanja maštovitosti, učenici osnovnoškolskog uzrasta (od II – IX razreda) su pisali bajke različitih sižea iz vizure svog svijeta. Ono što je važno istaći jeste da njihove bajke nijesu napisane na način adaptacije postojećih, već, pisali su rukovođeni osnovnim motivom čudesnog, a sa intencijom - osloboditi se predrasuda i stereotipa koji se susreću u klasičnim bajkama, a sagraditi vlastiti svijet čudesnog, u okvirima i savremenog i lokalnog”.

Profesorica u Drugoj osnovnoj školi, dr Milena Radović Savić, je na početku obraćanja izrazila žaljenje što u publici nema više roditelja kojima bi saopštila da treba da podrže djecu u njihovom ozbiljnom književnom stvaralaštvu o kojem svjedoči zbornik “Majka je bajka” i naglasila: “Ako Budva može dati ozbiljne glumce, treba da znate da može dati i ozbiljne pisce.”
Govoreći o Zborniku dr Radović Savić je istakla da su ove bajka u duhu 21. vijeka: “Bajke koje su skupljene u ovome zborniku, a koje su pisali učenici naše Druge osnovne škole, potvrdile su da bajke za njih nisu zastarjela književna građa sa okoštalom formom zaboravljenih aždaja, životinja sa tri ili sedam srca. Kroz ove dječije radove vidimo da su bajke u novom ruhu 21. vijeka. Sada probleme u bajci ne rješava samo čarobni štapić, već sve ide lakše putem pametnog telefona i modernih internet- aplikacija koje nam otvaraju poznate toponime Budvanske rivijere po kojima se traga za princezom, baš kako i kaže naslov bajke " U potzrazi za princezom".

Potom je profesorica Milena Radović Savić analizirala svaku bajku iz Zbornika. Svoje izlaganje je završila zaključkom: “Ova neobična zbirka bajki ostala je vjerna ne samo snazi dječje mašte kazane riječju, već i snazi mašte iskazane likovnim umijećem, jer su ovdje prisutne i likovne obrade bajkovitih motiva, baš onako kako savremeni umjetnički izraz i podrazumijeva dobro ostvareno umjetničko djelo, jer su u saglasju misao i slika.” saopšteno je iz JU Narodna biblioteka Budve.