29-11-2021

Moć uzora: Kako su navike roditelja i djece povezane

Novo globalno istraživanje istražuje ulogu zdravih digitalnih navika u porodici, kao i uticaj koji ponašanje roditelja ima na djecu i obrnuto.


Ilustracija, Foto: Unsplash

Novo istraživanje kompanije Kaspersky je ukazalo na direktnu povezanost između vremena koje roditelji i djeca provode na uređajima. Sa 82% odraslih i 70% djece koji svakodnevno provode najmanje tri sata na gedžetima, podaci pokazuju da će djeca najvjerovatnije oponašati količinu vremena koju njihovi roditelji provode u korišćenju uređaja.

Djeca uvijek posmatraju i oponašaju ono što njihovi roditelji rade – tako je i kada su u pitanju njihove digitalne navike. Ako djeca vide da njihovi roditelji konstantno koriste svoje uređaje, takvo ponašanje će smatrati normom i provoditi puno vremena onlajn. Iako ponekada može biti teško biti uzor, roditelji bi trebalo da budu svjesni uticaja koji njihovi postupci imaju na ponašanje njihove djece i da pokušaju da budu uzor primjerom kada su u pitanju pravila o vremenu provedenom ispred ekrana.

Rezultati istraživanja ukazuju na korelaciju između vremena koje roditelji i djeca provode pred ekranom. Većina djece i odraslih – po 48% koriste svoje uređaje u isto vrijeme tokom dana – od tri do pet sati. Osim toga, većina roditelja je uvjerena da i oni (62%) i njihova djeca (58%) provode dovoljno vremena onlajn.

Pored toga, rezultati pokazuju da djeca aktivno prilagođavaju svoj način korišćenja uređaja koriščenju koje praktikuju njihovi roditelji. Na primjer, kada 80% roditelja provede manje od dva sata dnevno na uređajima, to rade i njihova djeca. U međuvremenu, ukoliko odrasli koriste svoje gedžete više od dva sata dnevno, vjerovatno je da će i djeca činiti isto, uz samo 19% slučajeva koji pokazuju da djeca koja su izložena ovom primjeru koriste gedžete manje od dva sata dnevno.

Istovremeno, prema rezultatima istraživanja, djeca čiji roditelji redovno koriste uređaje troše više vremena ispred ekrana na različite digitalne navike. Na primjer, djeca čiji roditelji obično koriste gedžete provode dodatnih 39 minuta onlajn tokom obroka. U međuvremenu, slanje poruka tokom razgovora djeci dodaje u prosjeku 41 minut vremena ispred ekrana, a dijeljenje porodičnih fotografija na društvenim mrežama dodaje još 31 minut dnevno – vrijeme koje se zaista nakupi.

„Djeca imaju daleko više koristi od opipljive interakcije sa stvarnim svijetom nego od konzumiranja digitalnih informacija. Djeca mlađa od dvanaest godina, na primjer, još uvijek imaju dug put pred sobom prije nego što njihova sposobnost apstrakcije može da se poredi sa kapacitetom odrasle osobe. Prvo moraju da nauče da osjete, čuju, vide, omirišu i okuse svijet. I u našoj praksi korišćenje digitalnih medija od strane roditelja i porodice uvijek je istaknuta tema. Mnogi roditelji su uvjereni da je dovoljno jasno regulisati vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranom i kontrolisati vrstu sadržaja kome imaju pristup. Ali umjesto da brinu o efikasnim kaznama, roditelji najprije treba da smanje sopstveno vrijeme provedeno pred ekranom”, komentarišu terapeuti Birdžit Holzel i Stefan Ruzas iz klinike Liebling + Schatz u Minhenu.

Ukoliko želite da pomognete svojoj djeci i osigurate bezbjedno korišćenje njihovih uređaja možete da:

Provodite više vremena u razgovoru sa svojom djecom o mjerama onlajn bezbjednosti. Pokušajte da obratite pažnju na sopstvene navike – da li koristite svoj pametni telefon dok jedete ili razgovarate sa njima? Pokušajte da uvidite da li vaša djeca imaju obrazac istog takvog ponašanja ili da li se ponašaju drugačije kada sklonite telefon.

Razmotrite preuzimanje aplikacija za roditeljsku kontrolu i popričajte o ovoj temi sa svojim djetetom kako biste mu objasnili kako ove aplikacije funkcionišu i zašto su potrebne za očuvanje onlajn bezbjednosti.

Recite svom djetetu da ne prihvata bilo kakva podešavanja privatnosti samostalno i da zatraži pomoć roditelja. Odrasli bi takođe trebalo da razviju naviku čitanja svih prihvatanja podešavanja privatnosti.


(Zadovoljna.rs/CdM)