Foto: Akademija znanja

Razmatranja univerzitetskog centra na lokalnom nivou značajna su jer otvaraju i mogućnost diskusije o tome kako u Crnoj Gori doći do ravnomjernijeg razvoja, budući da su česta zapažanja da su donosioci odluka uglavnom fokusirani, bar kada je obrazovanje u pitanju, na Podgoricu i Nikšić.

Podsjetimo se, najprije, opservacija koje su na ovu temu iznijeli prethodni sagovornici portala RTV Budva.

Dekan Fakulteta za biznis i turizam, prof. dr Rade Ratković smatra da, kada je perspektiva naše opštine u pitanju, postoji, kako je istakao, relevantno univerzitetsko iskustvo. Stvari bi se, smatra on, mogle unaprijediti razvijanjem partnerskog odnosa između Opštine, kao osnivača Akademije znanja, i sadašnja dva fakulteta čije se prostorije nalaze u ovom objektu.

Sa druge strane, prof. dr Vujadin Vešović, dekan Fakulteta za saobraćaj i logisitku, podvukao je da postoje početni uslovi za ekspanziju Budve kao univerzitetskog centra. Ipak, sugerisao je da su za osnivanje univerziteta potrebne tri različite naučne oblasti, podsjetivši da za sada postoje samo dvije. Kada smo sa profesorom Vešovićem razgovarali u februaru, naglasio je i potrebu da se za Akademiju znanja obezbijedi upotrebna dozvola.

Može li Budva dobiti univerzitet? (1)

Donedavna direktorica te javne ustanove, Iva Franeta, za naš portal saopštila u februaru da ni nakon 12 godina ta institucija nema upotrebnu dozvolu. Navedenu činjenicu ona je okarakterisala kao veliki problem, jer je, negdje, i strategija da se "Akademija znanja" razvija kao komercijalni, ali i akademski centar.

"Sigurni smo da grad Budva ne odustaje od namjere da bude i prestižni univerzitetski centar i da na taj način pruži mogućnost šireg izbora za dalje obrazovanje svojim mladim sugrađanima, a i onima iz cijele Crne Gore, pa i regiona. Nepotrebno je isticati koliko bi time olakšali ekonomsku situaciju pogotovo porodicama koje školuju više djece", kazala je Franeta.


Printscreen: Youtube/RTV Budva

Akademija znanja u tom smislu ima svoju perspektivu, ističe naša sagovornica.

"Uvjereni smo da će Opština Budva učiniti sve što je u njenoj moći da se ovaj problem konačno riješi. Do tada, ukoliko se upotrebna dozvola ne riješi u skorijem period očekuju nas određeni poslovni gubitci, kao i odlazak E-gimnazije,koja već godinama ne može da zaživi jer zgrada nema upotrebnu dozvolu, a koja je imala plan da proširi svoj razvoj u CG, kao i zakupi određeni broj kapaciteta u Akademiji", rekla je donedavna direktorica.

Da Budva ima perspektivu da postane univerzitetski centar smatra i Bojana Rucović, stručna saradnica na Fakultetu za biznis i turizam.

"Već deset godina, u kontinuitetu, u zgradi “Akademije znanja” rade najmanje dva fakulteta. Kao saradnik u nastavi, a kasnije kao honorarni stručni saradnik na Fakultetu za biznis i turizam Budva, imala sam priliku da sarađujem sa našom divnom omladinom i upoznam generacije uspješnih studenata od kojih će mnogi, u budućnosti, sigurna sam oblikovati crnogorsku turističku privredu i inovirati našu ponudu", kazala je za portal RTV Budva.

Prema riječima naše sagovornice, Budva nesumnjivo može, u ovom domenu, biti ravnopravna sa Podgoricom i Nikšićem. Rucović ističe da se svakodnevno ulaže u obrazovnu infrastrukturu, uz pratećenje savremenih svjetskih trendova.

"Kontinuirano se radi na povećanju kvaliteta nastavnog procesa i stručne prakse, uzevši u obzir da naša istraživanja pokazuju da lideri u oblasti turističke privrede cijene činjenicu da je samo na našem fakultetu praksa (Internship) dio trogodišnjeg kurikulima na osnovnim studijama. Takođe, već treću godinu za redom uspješno realizujemo program studentske mobilnosti i međunarodne razmjene, te smo i tako stvorili uslove za kontinuiranu edukaciju i perspektivne karijere mladih turizmologa", tvrdi Rucović.


Foto: Akademija znanja

Kao dobar model ona, kao i profesor Ratković, ističe privatno-javno partnerstvo sa Opštinom Budva, kako bi se ostvario zajednički cilj - privlačenje mladih i kvalitetnih kadrova koji bi se opredijelili da studiraju u našem gradu.

"Uvjerivši se u značaj, funkcionalne kapacitete i stratešku perspektivu zgrade kakva je “Akademija znanja” mislim da bi sledeći korak bio, kao i u svim modernim univerzitetskim centrima, obezbijediti studentski dom ili adekvatne opcije jeftinijeg smještaja za studente tokom studijske godine. Primjera radi, Studentski dom Sveučilišta u Zadru posluje kao hostel od 20. maja do 30. avgusta i studenti koji se nisu drugdje zaposlili, tokom ljeta u pomenutom hostelu obavljaju praksu", mišljenje je stručne saradnice Fakulteta za biznis i turizam.

S obzirom na to da je Budva važan turistički centar, Rucović ističe da je to upravo faktor koji bi mogao opredijeliti mlade ljude da visoku stručnu spremu steknu u svom gradu. Kako tvrdi, ta odluka dovela bi ih u poziciju da u scru crnogorskog turističkog sistema na pravi način povezuju teoriju i praksu.


Nastaviće se...


M.S.