Kongres je održan pod sloganom ,,Da Crna Gora, da Evropa, da sloboda” i najveći je kongres koji se u Crnoj Gori održao u posljednje dvije decenije. U prilog tome, govori i ukupan broj učesnika Kongresa koji je iznosio preko 1.500, gdje su, osim delegata Demokratske Crne Gore, bili prisutni i mnogobrojni gosti iz zemlje i regiona.

U kandidacionom postupku, koji je sproveden u demokratskoj atmosferi i uz poštovanje principa slobodnog predlaganja, u svim opštinskim organizacijama i na svim nivoima, za predsjednika Demokratske Crne Gore jednoglasno je predložen Aleksa Bečić. Shodno tome, Drugi kongres je za predsjednika Demokratske Crne Gore jednoglasno izabrao Aleksu Bečića.

Bečić se zahvalio svim kolegama, članovima rukovodstva i organa Partije na svim nivoima na velikom trudu, radu i doprinosu. ,,Posebno vam hvala što nas nijeste prodali, unovčili i izdali. Hvala vam što ste izdržali da ne postanete sluge službi i njihovog podzemlja, već ste pokazali da imate kičmu, korijene i znanje i da nećete da budete sluge nekom Milu, Acu ili Branu, već isključivo svom narodu, svojim precima i svojim potomicima! To je ono što odvaja žito od kukolja, junake od slabića, jake od nejakih i što vas čini velikim, vječnim i pobjedničkim".


Na prvom mjestu, Bečić je naveo da su Demokrate rodile ideju pobjeda, a ne podjela, najljepšu ideju i najljepši slogan u poslednjih 100 godina i pokazali da ona nije utopija, već realnost. ,,Širili smo slogu, mir i zajedništvo na svakom koraku. Pokazali smo da Aleksa, Albin i Štjefan jesu braća i da nema tog profesionalnog Crnogorca, Srbina, Muslimana, Bošnjaka ili Albanca koji to može promijeniti, poljuljati i koji nas može posvađati".

Bečić se obratio i političkim predstavnicima manjinskih naroda. ,,Gospodo predstavnici bošnjačkih, albanskih i hrvatskih stranaka, kao i vi pripadnici DPS-a koji ste spremni da napustite DPS, a čistih ste i neukaljanih biografija, dobrodošli ste i danas i ovog časa, ali i nakon svih narednih izbora da zajedno kreiramo bogatu, uspješnu, multietničku, pomiriteljsku i evropsku Crnu Goru".

Kako je lider Demokrata saopštio, Demokrate su za četiri godine došli do statusa ubjedljivo najjače opoziicone partije, do nivoa koji u snazi infrastrukture i broju procenata niti jedna partija sa opozicione scene nije imala u ovom stoljeću.

,,Zadovoljni jesmo, ali srećni nijesmo. Zadovoljni jesmo, jer smo pokazali da znamo kako se pobjeđuje DPS, kako se razbijaju njegove kriminalne grupe po opštinama i kako se domaćinski vrši vlast. To su bez dileme zavidni rezultat za prve četiri godine. Srećni nijesmo, zato što nijesmo osnovani da bi bili vječita opozicija. Nama status vječitih opozicionara, nije potreban. Mi smo osnovai zbog pobjeda, a ne zbog političkih podvala. Sada treba da nastavimo i pobijedimo na državnom nivou. ", poručio je Bečić.

Predsjednik Demokrata kazao je da nakon prodaje Kotora DPS-u i rušenja Sporazuma o budućnosti, pravdanja prethodnih postupanja od strane nekih drugih subjekata koji takođe vrlo često centriraju loptu Đukanoviću, nemam dileme da prvo i osnovno pitanje na koje treba da damo odgovor jeste ko je opozicija u Crnoj Gori i ko radi za građane, a ko za DPS? ,,Da vidimo ko su oni koji istinski žele da pobijede DPS i dođu na vlast, ko su oni koji ne žele da dođu na vlast, već im više odgovara uloga opozicije i ko je lažna opozicija koje se uvijek podmeće kao kukavičje jaje opozicionim biračima. Opoziciono destilovanje, odnosno pročišćavanje tek slijedi. Da konačno stavimo tačku na opozicione obmane, prevare i izdaje".

,,Crnoj Gori je potreban pravi, istinski, iskreni, građanski, emancipatorski, patriotski, čisti anti - DPS blok, koji će biti najozbiljnija alternativa vlasti ikada, ali i garant pobjede, pomirenja, stabilnosti, potpunog poštovanja svih preuzetih međunarodnih obaveza, ulaska u EU i ekonomskog oporavka naše otadžbine", naglasio je Bečić.

Na kraju, prdsjednik Demokratske Crne Gore je zaključio:

,,Crna Gora nestrpljivo čeka da nakon narednih izbora dobije novu reformsku Vladu koju će predvoditi Demokrate i njihovi partneri. Vladu čistih, stručnih i nekompromitovanih pojedinaca, koji su spremni da sprovedu reforme, da objave rat mafiji i da taj rat dobiju. Da ekonomski, moralno i pravno oporave našu zemlju. Da zaustave putarsku, šumarsku, hidro, građevinsku, poljoprivrednu i druge mafije koje haraju Crnom Goru. Da zatvori poglavlja 23, 24 i 27 i da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju! Žrtvu moramo podnijeti. Žrtava je uvijek bilo, jer ovako velikih pobjeda nikada nije bilo bez velikih rizika! Mali su naši životi, mala je naša žrtva, mala su naša odricanja, ali je velika, nezavisna i vječna Crna Gora, naša majka i naša otadžbina! Okupatori joj ništa nijesu mogli, a kamoli oni čiji su preci od okupatora bježali! Zato da Crna Gora, da Evropa, da sloboda!".

Uz to, Kongres je izabrao i Glavni odbor, koji će brojati 122 člana, od čega su 90 izabrani na Kongresu, a 32 su članovi po funkciji, shodno Statutu Demokratske Crne Gore. Novi saziv Glavnog odbora čini 33% članova iz reda mlađih od 30 godina, 31% članova iz redova manje zastupljenog pola, 71% visokoškolaca, 8 doktora, 10 profesora, 5 magistara, 12 studenata i još 43 člana koji do sada nijesu bili članovi Glavnog odbora. Kongres je, pored Predsjednika i Glavnog odbora, izabrao i Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor Demokratske Crne Gore.

Drugi kongres je, pored izbora novih organa Demokrata, usvojio novi Program, kao i Statut, kojim su predviđene određene kadrovske i organizacione promjene.


Kongresu je pored delegata, članova i simpatizera Demokrata prisustvovao veliki broj zvanica iz društvenog, političkog i ukupnog javnog života Crne Gore. Svojim prisustvom skup su uveličali predstavnici diplomatskog kora i međunarodnih organizacija. Gosti Kongresa bile su i delegacije političkih subjekata iz regiona. Kongresu je prisustvovao veliki broj predsjednika i visokih funkcionera najvećeg broja političkih subjekata u Crnoj Gori, i iz opozicije i iz vlasti: Dritan Abazović, predsjednik GP URA, profesor Miodrag Lekić, predsjedik Demosa, Genci Nimanbegu, funkcioner Force i potpredsjednik Skupštine, Suljo Mustafić, politički direktor Bošnjačke stranke, profesor Vladimir Pavićević, predsjednik Crnogorske, Goran Danilović, poslanik Ujedinjene Crne Gore, Janko Vučinić, predsjednik Radničke partije, Nikola Camaj, predsjednik Demokratskog saveza Albanaca, Dragica Perović, predsjednica Demokratske srpske stranke, Miloš Konjević, funkcioner Novske liste, Momo Joksimović, predsjednik PIR-a. U ime organizacionog odbora GP "Odupri se", Kongresu su prisustvovali Omer Šarkić, Slaviša Grubiša i Nikola Grdinić. Predstavnici političkih subjekata iz regiona, koji su pozdravili Kongres bili su: Ivan Pristovnik, koji je prenio pozdrave predsjednika Slovenije i predsjednika Vlade Slovenije, Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka BiH, Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa, Jorgo Ognenovski, predsjednik Demokrata Makedonije, Goran Mandić i Aleksandra Čamagić, koji su na Kongres došli u ime gradonačelnika Novog Beograda i proslavljenog vaterpoliste, Aleksandra Šapića. Prisustvovao je i Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Odmah nakon održanog Kongresa, održana je i Prva sjednica Glavnog odbora Demokrata u novom sazivu na kojoj su izabrani potpredsjednici Partije, a to su: dr Albin Ćeman, Zdenka Popović, Dragan Krapović, Momo Koprivica i Vladimir Martinović. Glavni odbor je povjerenje ukazao dosadašnjem generalnom sekretaru, Borisu Bogdanoviću.

Pored toga, kao bi se sproveo demokratski princip decentralizacije odlučivanja, ubuduće će članovi Predsjedništva po funkciji biti i svi predsjednici lokalnih odbora Demokrata. Tako će članovi Predsjedništva u novom sazivu biti: Aleksa Bečić, Momo Koprivica, Zdenka Popović, Vladimir Martinović, Dragan Krapović, dr Albin Ćeman, Boris Bogdanović, Štjefan Camaj, Novica Obradović, Marko Ljujić, Duško Stjepović, Darko Šljivančanin, Luka Krstović, Petko Bakić, Slobodan Mačić, Ivan Stanić, dr Marko Mitrović, Marko Vuković, Novica Gogić, Milojica Tešović, Vladimir Čađenović, Senad Tahirović, Vladimir Arsić, Miloš Kopitović, Stevan Katić, Danilo Mrvaljević, Danilo Šaranović, Dženan Kolić, Mijomir Pejović, Valentina Minić, Momčilo Leković, Vladimir Jokić, Neven Gošović, Milivoje Zarubica, Velizar Kaluđerović i Vladimir Vujović, navodi se u saopštenju Demokratske Crne Gore.