08-05-2018

Naučna konferencija "Zajednička budućnost kulturne baštine: sinergija između baštine, turizma i digitalne kulture“

Na poziv Hrvatske udruge povjesnih gradova i njenog predsjednika, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti, i njen kolega Dušan Medin, arheolog i master menadžer u kulturi, učestvovali su na međunarodnoj naučnoj konferenciji "Zajednička budućnost kulturne baštine: sinergija između baštine, turizma i digitalne kulture".

Naučna konferencija

Konferencija je održana u hotelu Dubrovnik Palace 5* na Lapadu, 10. i 11. aprila ove godine.

"Priređena je u okviru Evropske godinu kulturne baštine (2018) i predstavlja jednu od niza aktivnosti Hrvatske udruge povjesnih gradova sa kojom naša Ustanova i zaposleni već drugu godinu za redom sarađuju upravo na ovakvim međunarodnim konferencijama, naime godine 2017. prisustvovali su radu konferencije u Podstrani (Split), a 2018. takođe u Podstrani, kao i u Solinu i sada – Dubrovniku", kazao je Medin.

Lucija Đurašković i Dušan Medin, zajedno sa Dobrilom Vlahović, samostalnom savjetnicom za nepokretnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture Crne Gore, održali su drugog dana (11. april) stručno predavanje o nekropolama antičke Budve (helenističkoj i rimskoj), sistemu njihove normativne i institucionalne zaštite, kao i potencijalu koji imaju za kulturnu i turističku valorizaciju.

Ovo predavanje bilo je dio programa obilježavanja jubileja JU Muzeji i galerije Budve – 80 godina od otkrića antičkih nekropola Budve (1938–2018), koji se realizuje uz podršku Opštine Budva, Turističke organizacije opštine Budva, kao i kroz sufinansiranje Ministarstva kulture putem Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore za 2018. godinu (kategorija popularizacija kulturne baštine).

Đurašković je na prezentaciji govorila o kulturnoj baštini Budve, posebno antičkim kulturnim slojevima, dokumentovanim u materijalnim, pisanim i usmenim izvorima. Između ostalog, istakla je: „Nesumnjivo da je kulturno nasljeđe budvanske regije u okviru spomeničke baštine Crne Gore veoma značajno i raznovrsno, što daje dovoljno elemenata za postojanje niza studija i publikacija sa naučno-istraživačkim prefiksom. Međutim, to nasljeđe, posebno antičko, još uvijek nije dovoljno istraženo, sabrano i sistematizovano, čemu bi ubuduće trebalo posvetiti posebnu pažnju. Među najznačajnijim arheološkim lokalitetima u Budvi izdvajaju se antičke nekropole (helenistička i rimska), smještene u samom centru današnje Budve, neposredno uz bedeme Starog grada“. Dalje, govorila je o istorijatu arheoloških istraživanja helenističke i rimske nekropole, od slučajnih otkrića krajem 1930-ih do sisematskih iskopavanja početkom 1980-ih, kao i nalazima koji su tamo pronađeni (s posebnim osvrtom na reprezentativnije primjerke), a upoznala prisutne sa i muzejima u zemlji i inostranstvu u kojima su danas pohranjeni i izloženi nalazi iz antičke Budve.

Dobrila Vlahović se, na ovoj prezentaciji, u ime Ministarstva kulture, osvrnula na normativnu zaštitu kulturnih dobara u Crnoj Gori od polovine XX vijeka naovamo, detaljnije prikazujući odredbe novog Zakona o zaštiti kulturnih dobara (2010), kao i seta podzakonskih akta koji regulišu ovu oblast, te ukazala na određene elemente koji se direktno tiču arheološke baštine.

Potom, prikazala je novouspostavljeni model institucionalne zaštite kulture baštine u zemlji, upoznavajui prisutne sa ingerencijama novih institucija, posebno u kontekstu arheološke baštine i budvanskih nekropola, s obzirom na to da je u pitanju zakonom zaštićena baština – kulturno dobro. Takođe, govorila je i o mehanizmima podrške Ministarstva kulture kroz godišnje programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore, naglašavajući da je ove godine kroz Program podržan projekat obilježavanja jubileja od otkrića nekropola. Vlahović je, zajedno sa istaknutim inostranim ekspertima iz domena zaštite kulturne baštine, urbanizma, ekonomije, turizma i digitalnih medija, ispre Ministarstva kulture, uzela učešće i na zajendičkoj panel diskusiji, koja je tokom trajanja konferencije priređena.

Na samom kraju, Dušan Medin je predstavio značajnije inicijative i projekte vezene za antičku baštinu Budve koje je naša Ustanova realizovala tokom 2017. godine, kao i one čija je realizacija u planu u 2018. godini. Posebno se osvrnuo na program obilježavanja jubileja 80 godina otkrića antičkih nekropola, čija će centralna proslava biti priređena u novembru, oko Dana opštine Budva.

Medin je, takođe, istakao da je glavni cilj prezentacije da se ukaže na višestruki značaj antičkih nekropola Budve, koje, osim donekle već prepoznatih kulturno-istorijskih i naučnih vrijednosti, posjeduju i ekonomski potencijal, još uvijek nedovoljno valorizovan, te ponudio određene smjernice u cilju bolje vidljivosti, promocije, interpretacije i zaštite, u skladu sa savremenim tekovinama i saznanjima.