Prema podacima od prošlog mjeseca, prihodi od akciza na cigarete iznosili su 6,14 miliona eura (Pixabay/Ilustracija)

Plan za povećanje akciza na proizvode štetne po zdravlje, najavljen je početkom godine, ali je Vlada više puta od toga odustajala.

U dokumentu MFSS konačno su date projekcije uvećanja budžetskih prihoda na osnovu akciza koje mnogi smatraju nepotrebnim jer ne mogu donijeti značajnije promjene u navikama građana. Prema podacima od prošlog mjeseca, prihodi od akciza na cigarete iznosili su 6,14 miliona eura, na alkoholna pića 1,28 miliona, a na gaziranu vodu 567.521,52 eura.

Novi iznosi akciza na duvan i duvanske proizvode predstavljaju, kako se navodi, usaglašavanje sa Direktivom Evropske unije iz 2011. godine, prema kojoj minimalna akciza ne smije biti ispod 90 eura na 1.000 komada „da bi se suzbili negativni efekti upotrebe duvanskih proizvoda na zdravlje građana”.

MFSS predložiće zakon prema kojem će akcize za cigarete u 2022. iznositi 84,7 eura za 1.000 komada, godinu kasnije 88,15 eura, a u 2024. godini 91,6 eura za 1.000 komada cigareta. Stopa proporcionalne akcize ostaće na ovogodišnjem nivou od 29 odsto maloprodajne cijene.

Ako se realizuju planirana povećanja, fiskalni prihodi od akciza na cigarete biće veći za oko deset miliona eura u 2022, a u naredne dvije godine 3,4 miliona, odnosno oko tri miliona eura.

Novi iznosi planirani su i za manje štetne bezdimne duvanske proizvode (elektronske cigarete ili proizvode sa nesagorijevajućim duvanom) koja bi naredne godine iznosila 150 eura po kilogramu, u 2023. biće 170 eura, a u od 2024. godine 190 eura po kilogramu duvana.

Prognoza MFSS je da će od akciza na nove duvanske proizvode naredne godine državni budžet imati prihode oko dva miliona, a u 2023. milio n eura.

Alkoholna pića u 2022. godini, prema planu, imaće akcize od šest eura na hektolitar piva, 40 eura na hektolitar pjenušavih i nepjenušavih vina i žestokih pića, 30 eura po hektolitru vina, te 120 eura po hektolitru međuproizvoda. Od toga bi u budžet trebalo da se slije dodatnih dva miliona eura.

No, akcize će u 2023. godini biti dodatno uvećane na 45 eura po hektolitru svih vina i žestokih alkoholnih pića, sedam eura na pivo, 40 eurapo hektolitru na druga fermentisana pića, dok će za međuproizvode iznositi 140 eura po hektolitru. Na taj načinu državnu kasu bi trebalo da bude uplaćeno dodatnih milion eura.

Osim gaziranih i negaziranih sokova sa šećerom, zaslađivačima ili aromama, MFSS je predložio uvođenje akciza za negaziranu i mineralnu vodu, te bezalkoholna pića, osim pojedinih sokova od voća ili povrća. Gazirana pića tako će od početka naredne godine imati cijene u koje su uključene akcize od 30 eura po hektolitru, dok će od 2023. godine iznositi 35 eura po hektolitru. Za negaziranu vodu i sokove, visina akcize je 15 eura po hektolitru za 2022. i 25 eura po hektolitru od 2023. godine.

„Planiranim proširenjem obuhvata i povećanjem visine akciza doći će do povećanja prihoda budžeta po osnovu akciza i po rezana dodatu vrijednost, a ukupni godišnji fiskalni efekat procjenjuje se na nivou od oko 3 5 miliona eura u 2022, dok će u 2023. godini iznositi oko 2,5 miliona eura”.

Posebnu pažnju privukla je najava uvođenja akciza na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled, koji će iznositi pola eura na kilogram proizvoda.

„ Kako je šećerna bolest jedna od najčešćih metaboličkih bolesti savremenog života, a Crna Gora je, sa učestalošću ove bolesti sa 12 odsto, u samom evropskom vrhu, kroz mehanizam oporezivanja proizvoda koji sadrže šećere planirano je smanjenje negativnog trenda , a sredstva koja se ubiraju po ovom osnovu biće iskorišćena za unapređenje zdravstvenog sistema”, navodi se u obrazloženju uvođenja ove dažbine.

MFSS procjenjuje da će naredne godine po ovom osnovu državni budžet prihodovati oko pet miliona eura.