Turistički barometar Crne Gore zamišljen je kao jedinstveni panel turističke industrije, javnih i istraživačkih institucija u oblasti turizma, gdje bi u formi transfera znanja između privatnog, javnog i istraživačkog sektora na kvalitativan način stvarano partnerstvo između ovih entiteta.

Osnovna ideja pokretanja Turističkog barometra Crne Gore zasnovana je na prepoznatoj potrebi za:
a) Podsticanjem naučno-istraživačke djelatnosti u oblasti turizma u Crnoj Gori;
b) Podsticanjem saradnje i dijaloga privatnog, javnog i istraživačkog sektora u turizmu;
c) Promovisanjem nauke i turizma kao djelatnosti, te stvaranjem adekvatne medijske slike u cilju jačanja pozitivnog imidža ove dvije oblasti kod ključnih stejkholdera;
d) Uključivanjem i povezivanjem novih generacija turističkih privrednika i mladih istraživača iz ove oblasti;
e) Povezivanjem iskustava sa srodnim regionalnim i/ili međunarodnim ekspertima iz oblasti turizma.

Istraživanje i panel Turistički barometar Crne Gore podržani su od strane Ministarstva nauke Crne Gore.



Naučno-istraživački projekat „Turistički barometar Crne Gore 2016“ rađen je sa ciljem da javnosti približi, objasni i preporuči premise i zaključke turističke zajednice Crne Gore, te konstantnu potrebu za unapređenjem saradnje na relaciji naučna zajednica – turistička privreda.



Ispitanici su vrlo rado prihvatali učešće u anketi, što daje poseban kvalitet, te bili detaljni i divergentni u odgovorima. Važno je istaći da je u pitanju veoma kvalitetna struktura ispitanika:

 čak 88,2% ima fakultetsko obrazovanje ili više od toga (najvećim dijelom u oblasti turizma i ekonomije);
 čak 73,5% obavlja rukovodeće funkcije srednjeg ili najvišeg nivoa;

 više od polovine (55,9%) dolazi direktno iz jezgra turističke privrede, a ostatak iz javne uprave u obasti turizma ili obrazovanja u turizmu;

 prosječan broj godina radnog iskustva u turizmu je izuzetno veliki, čak 17,8 godina, gotovo polovina ispitanika (njih 44%) ima više od dvije decenije iskustva rada u turizmu.

Istraživanje je iskristalisalo zaključke, koji nam direktno ili indirektno ukazuju, kako na probleme u turističkoj privredi naše zemlje, tako i na moguća rješenja istih, uz odabrane mjere koje ćemo takođe ponuditi na uvid. Slijedi pregled najvažnijih nalaza studije:

 Ispitanici su skromnom ocijenili kvalitet turističke ponude CG dajući joj prosječnu ocjenu ispod 3 (između dovoljno i dobro), pri čemu su iznad prosjeka usluge hrane i pića, izleti, smještaj i zabava, dok su ispod prosjeka organizacija plaža, sport i rekreacija, upravljanje kadrovima i ugostiteljske vještine, te putna i komunalna infrastruktura;

 Ekonomska percepcija turizma Crne Gore, uprkos referentnim pozicijama i obrazovanju ispitanika, nije dovoljno rafinirana. Nije dovoljno razvijena svijest o hroničnim gubicima na nivou turističke privrede CG kao cjeline, a precijenjuje se nivo ekonomske efektivnosti turizma CG u poređenju sa ostalim zemljama Mediterana. Takođe se ne pravi distinkcija između procijenjenog turističkog prihoda, odnosno turističke potrošnje putem satelitske metode i računovodstveno objektiviranog prihoda turističke privrede CG;

 Ispitanici su pokazali visoku svijest o nepovoljnoj tržišnoj poziciji turizma CG , pri čemu objektivno uočavaju da je najslabija pozicija na glavnim emitivnim tržištima Evrope. Ispravno uočavaju da je crnogorski turizam kvanitiativno najbolje pozicioniran na tržištima Regiona, a zatim Rusije. Ohrabruje dobra procjena prioritetnog tržišta turizma CG u budućnosti, pri čemu se za zapadno-evropska tržišta opredijelilo visokih 87,88% ispitanika;

 U pogledu strateške razvojne orijentacije, ispitanici su na vrh liste stavili izgradnju hotela i rizorta na primorju i eko i ruralnog smještaja u kontinentalnom dijelu CG, što je u skladu sa važećim Master planom razvoja turizma CG do 2020 godine, čega ispitanici nijesu svjesni u dovoljnoj mjeri. Forsiranje ski turizma na sjeveru i mješovitih rizorta na jugu je ocijenjeno ispod prosjeka, a najlošije ocjene su dobile opcije forsiranja sekundarnih stanova, rezidencijalnih naselja i gradova, a naročito uzimanje iskustva Monte Karla, Dubaia i sličnih razvojnih strategija kao uzora za Crnu Goru;

 U pogledu modela upravljanja turističkim razvojem, ispitnici su pokazali visok nivo uvažavanja postulata i principa održivog razvoja. Na prvo mjesto stavljaju podršku malom i srednjem biznisu u turizmu, javno–privatnom partnerstvu, prvenstveno sa domaćim subjektima i građanima, te modelu zajedničkog ulaganja sa domaćim i stranim partnerima. Ispitanici najniže cijene davanje prioriteta stranim investitorima, a protive se odlučujućoj ulozi države, odnosno Savjeta za privatizaciju u planiranju i ugovaranju investicija, te prodaji zemljišta ili davanja u dugoriočni zakup, uključujući plaže i ski terene.