13-02-2020

Održana promocija promocija knjige dr Ane M. Zečević u KIC "Budo Tomović"

Društvo za kulturni razvoj "Bauo" promovisalo je u Podgorici novu knjigu dr Ane M. Zečević, teoretičarke muzike i teatrološkinje iz Beograda, "Sve postaje riječ, u riječi da živi: prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića", koju je prošle godine objavilo u saradnji s Udruženjem Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak".



Promocija je održana u multimedijalnoj sali KIC-a "Budo Tomović", s početkom u 19 časova, a učesnici promocije bili dr Slobodan Jerkov, muzikolog i istraživač muzičke tradicije, mr Dobrila Popović, muzikološkinja i savjetnica za muzićko i muzičko-scensko stvaralaštvo Ministarstva kulture Crne Gore,, mr Dušan Medin (urednik izdanja, projekt-menadžer Društva za kulturni razvoj "Bauo"), autorka dr Ana M. Zečević i Stanka Rađenović Stanojević (moderatorka, zaposlena u JU Narodna biblioteka Budva).

"Navodimo riječi dr Slobodana Jerkova kojima je sinoć predstavio autorku i njenu najnoviju knjigu: "Knjiga je rezultat utemeljen na precizno osmišljenom, metodološki promišljenom i kreativno realizovanom, višegodišnjem (može se reći – višedecenijskom) naučnom projektu, ali i na pretpostavljajućem, u širokoj stručnoj javnosti već izgrađenom, autoritetu navedene autorke.

Pojavljujući se u kulturnom prostoru u kome se, ni inače, nije moguće pohvaliti brojnošću ne samo naučnih, nego ni popularnih publikacija ovog tipa, ova zbirka priloga o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve predstavlja značajan poduhvat koji se svojom obuhvatnošću, širinom inicirajućih polazišta, argumentovanom utemeljenošću saopštenih rezultata istraživanja, bogatom, ali uvijek jasnom i čitkom stilsko-jezičkom raznolikošću saopštavanja, priključuje za sada nevelikom ali dragocjenom fondu značajnih izdavačkih poduhvata realizovanih u ovoj oblasti.

Korišćeno kao nezaobilazan izvor dokumenata ovo djelo će prestavljati dragocjeno uporište stručnog stasavanja novih generacija muzičara različitih stručnih profila, a ponuđena kao referentni oslonac, ono će provocirati interesovanje i širokog kruga kulturnih poslenika kojima će biti odredište za pronalaženje relevantnih informacija o raznolikim aspektima narodne i klasične muzike Paštrovića i njenim razvojnim tokovima."

Učestvujuči na predstavljanju knjige, mr Dobrila Popović je, između ostalog, kazala: "U mnoštvu izdavačkih poduhvata kojima smo permanentno izloženi mali je broj publikacija koje tretiraju muzičke teme, a u tom malom broju još manji je onaj koji se bavi problematikom naše muzičke baštine. Projekti namjenjeni očuvanju, zaštiti i valorizaciji kulturne istorije, podsjećaju nas da naslijeđene vrijednosti nisu vremenska konstanta, arhivirani podaci i artefakti, već dragocjen resurs iz kojeg crpimo potvrde o suštini našeg postojanja. Za bavljenje problematikom iz domena baštine, za proučavanje, promišljanje i tumačenje određenih pojava, pored neophodnog obrazovanja i širokog uvida u opštu kulturu, potrebna je duhovna izgradjenost i poseban senzibilitet. Osjetljivost na teme iz prošlosti podrazumijeva znalačko poznavanje događaja i ljudi koji su svojim djelima pomjerali saznajne granice i dali značajan doprinos kulturi u najširem smislu.

Njegovanje kulture sjećanja je razotkrivanje slojeva tradicije ali i sposobnost povezivanja činjenica iz prošlosti sa elementima kojima je moguce projektovati budućnost. Odgovornost prema naslijedjenim vrijednostima i obaveza prema budućim generacijama da se te vrijednosti sačuvaju, okosnice su na kojima se temelje istraživanja Ane Zečevič, autorke publikacije koja je pred nama."

Autorka i urednik govorili su detaljnije o ideji za nastankom knjige, samom procesu rada na njoj, kao i cjelinama-poglavljima koja knjiga ima. Moderatorka je bliže predstavila biografiju i bibliografiju autorke, a čitala je i poeziju Stefana Mitrović, pjesnika i revolucionara iz Paštrovića, kojima se autorka bavila u jednom od objavljenih ogleda i po čojoj pjesmi "Sve postaje riječ" je i nazvala knjigu.

U pitanju je četvrta autorska knjiga dr Ane M. Zečević (od ukupno sedam koje jje napisala/priredila za šampu), a koja je, za razliku od njenih ostalih, u cjelosti posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku autorkinih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja. U njoj je zastupljeno preko dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti, kulturne ovog kraja, kojim se autorka bavi već dvije i po desenije, što je bio i glavni motiv za obilježavanje knjige povodom ovog svojevrsnog malog jubileja.
Naslov izdanja preuzet je iz istoimene pjesme revolucionara i književnika Stefana Mitrovića (1909-1985), rodom sa Svetog Stefana, iz Paštrovića. Knjiga je objavljena u izdanju Društva za kulturni razvoj "Bauo" iz Petrovca na Moru i Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu "Drobni pijesak", u okviru biblioteke "Kulturno nasljeđe Paštrovića", koju uređuje mr Dušan Medin.

Recenzenti knjige su dr Miroslav Luketić, dr Mila Medigović Stefanović i dr Zlata Marjanović, urednik izdanja je mr Dušan Medin, dok je fotografiju na koricama (školski brod "Jadran" u paštrovskim vodama, 2018. godine uradio fotograf prof. mr Stevan Kordć iz Kotora). Knjiga sadrži pet centralnih segmenata, u kojima su objedinjeni autorkini tekstovi na date teme: "O Stefanu Mitrovom Ljubiši", "O Branku Zenoviću", "Muzika, književnost, baština", "Prikazi knjiga i događaja" i razgovori/intervju dr Ane M. Zečević koje je vodila s troje istraživača paštrovske kultune baštine. Osim navedenog, u knjizi možemo da čitamo i predgovor akademika Radomira V. Ivanovića, izvode iz tri recenzije, registar ličnih imena koja se pominju u knjizi, kao i obimnu bio-bibliografija autorke koju je priredila bibliograf dr Branka G. Dragosavac, s oko 200 bibliografskih jedinica koje je autorka dosad objavila. Publikacije je objavljena uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije tokom 2019. godine, broji ukupno 308 stranica B5 formata, a štampana je i povezana (meki povez) u štampariji "Topalović" u Valjevu.

Do sada je knjiga predstavljena u četiri grada u Crnoj Gori tokom januara i februara aktuelne godine (Petrovac na Moru, Budva, Tivat i Nikšić), gdje je pobudila izuzetno veliko interesovanje javnosti. Takođe, knjigu će izdavači promovisati uskoro i u Beogradu, tokom tradicionalnih "Ljubišinih dana" u obom gradu, i to u ponedjeljak, 2. marta, s početkom u 18 časova, na Kolarčevom narodnom univerzitetu, o čemu će javnost i mediji biti blagovremeno detlajnije obaviješteni" navodi se u saopštenju Nraodne bibliotke Budve.

Ana M. Zečević rođena je u Beogradu (1972), a porijeklom je iz Vasojevića. Osnovnu i srednju muzičku školu pohađala je u Moskvi i Beogradu. Diplomirala je na odsjeku za Opštu muzičku pedagogiju na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu u klasi redovnog prof. dr Zorislave M. Vasiljević, na predmetu Metodika solfeđa, sa temom „Predstavnici nemačke škole – pregled i analiza“. Magistrirala je na Katedri za teoriju muzike istog fakulteta 2009. u klasi redovnog prof. dr Miloja Nikolića, sa tezom „Veza dramaturške uloge i muzičkog oblika horova u operama Petra Konjovića“.

Doktorsku disertaciju „Dramsko i muzičko u delu Laze Kostića“ odbranila je 2018. na Akademiji umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Banja Luci, pod mentorstvom prof. dr Luke Kecmana, vanrednog profesora, i time je stekla titulu doktor nauka. Autorka je više desetina studija, ogleda, članaka, prikaza i bilježaka u domaćoj i stranoj publicistici. Potpisuje tri knjige o muzikološkim temama, kao i prožimanjima muzike i književnosti, a priređivač je četiri posebna izdanja. U periodu od 1994. do 1996. radila je u osnovnoj školi „Stevan Sinđelić“ u Beogradu kao nastavnik predmeta Muzička kultura. Narednih godina radila je kao profesor teorijskih predmeta, zabavišta i hora u osnovnoj muzičkoj školi „Vladimir Đorđević“ u Beogradu. Od 2001. stalno je zaposlena u srednjoj muzičkoj školi „Josip Slavenski“ u Beogradu, kao profesor teorijskih predmeta, dok je u periodu od 2006. do 2012. obavljala dužnost pomoćnika direktora. U istoj školi angažovana je kao rukovodilac rada osnovne muzičke škole, razredni starješina srednje škole i kao član Tima za razvojno planiranje i stručno usavršavanje.

Živi u rodnom gradu, Beogradu.