02-09-2019

Otvoren treći književni festival „Ćirilicom" u Budvi

U organizaciji Narodne biblioteke Budva i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, na Trgu između crkava u Starom gradu u Budvi, sinoć je počeo Treći književni festival “Ćirilicom”, koji će trajati do 15. septembra.

Otvoren treći književni festival „Ćirilicom

Ovaj festival okupiće, po treći put, najčitanije pisce, pjesnike i lingviste.

Otvarajući festival, predsjednik Opštine Budva Marko Carević je kazao da je "Ćirilica" za ove tri godine postojanja, prepoznata kao manifestacija od značaja za kulturu grada Budve, zbog cilja kojem stremi, a to je promovisanje i čuvanje ćiriična kulturne istorije i baštine.

On je nagalsio da ćirilicu ne smijemo zaboraviti, jer je to naše prvo pismo, pismo našeg naroda i naše kulture, al i blago drugih balkanskih i evropskih naroda.

"Otvaram festival “Ćirilicom”, uvjeren da ćemo kroz ovakve manifestacije, istrajati u očuvanju ćirilice, kao važnog temelja naše culture i identiteta", zaključio je on.

Na otvaranju festivala je govorio i predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve, dr Predrag Zenović. Nakon otvaranja nastupio je hor „Sv. Jevstatije Prevlački", a potom su o „Divoševom jevanđelju" govorili: Vladika Joanikije, dr Viktor Savić i mr Milena Martinović.


Divoševo četvorojevanđelje najstariji je pisani ćirilični spomenik poslije Miroslavljevog jevanđelja. Datirano je u prvu polovinu 14. vijeka, a otkriveno je septembra 1960. u crkvi svetoga Nikole u Podvrhu kod Bijelog Polja, u neposrednoj blizini crkve Svetog Petra i Pavla u kojoj je pronađeno Miroslavljevo jevanđelje. Odmah nakon što je otkriveno, Divoševo jevanđelje je dobilo prvu nagradu u Parizu, na izložbi Kulturna baština svijeta. Sada se čuva u Cetinjskom manastiru i to je jedan od najvažnijih eksponata koji se uopšte čuva u Crnoj Gori.

Rukopis bez prvog izgubljenog kvateriona ima 187 listova. Tekst počinje sa Matejevim jevanđeljem a završava se Jovanovim. Izvorni tekst je pisan na pergamentu ustavnim tipom ćirilice, a papirni umeci na l. 127, 169, 172, 174, 185 i 186 mlađom srpskom redakcijom. Jevanđelje je dobilo ime po bosanskome vlastelinu Divošu Tihoradiću, po čijoj je narudžbini rađeno.

Svojim izuzetnim umjetničkim vrijednostima ističe se i likovni ukras „Divoševog jevanđelja", pergamentnog rukopisa s početka 14. Vijeka", saopštili su organizatori festivala.