On je krajem juna boravio u našoj zemlji na poziv Ministarstva održivog razvoja i turizma i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Tada je imao priliku da obiđete šetališta kroz Budvu i Bečiće i sazna više o namjerama države da ove dvije uvale budu povezane novom promenadom.

Naime, resorno ministarstvo, JPMD i Opština Budva najavili su za ovaj mjesec raspisivanje javnog međunarodnog jednostepenog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje šetališta koje će voditi duž Slovenske plaže, zatim bečićkih kupališta i biti povezana kroz poluostrvo Zavala, a podrazumijevaće i pristupne saobraćajnice prema obali i moru. Kako je istaknuto, pored pješačko-rekreativne, promenada treba da ima i funkciju ulice za dostavna i interventna vozila, ukrsnice i proširenja treba oblikovati u pjacete ili vidikovce, a preko potoka i rječica osmisliti pet manjih mostova. Uz to, projektant treba da osmisli i rješenje uređenja promenade, rasvjete, urbanog mobilijara, opreme za sakupljanje otpada, a po želji i pergola duž staze ili na proširenjima. Dužina šetališne zone budućeg šetališta je oko pet kilometara.

Kao pretpostavka cijelog konkursa, stoji u najavi poziva, podsjeća se na posljednjih 30 godina opšte društvene krize regiona i buma u izgradnji i prometu nekretnina, kada je na rivijeri izgrađeno više nego ikada ranije. Rast naselja pratila „briga za profitom umjesto osjećaja urbanističkog reda i potrebe za očuvanje ambijentalnih vrijednosti i uređenje javnih prostora“.

„Slovenska i bečićka plaža i šetalište uz nju su javni prostor koji je recepijent turističkih djelatnosti i gradskih funkcija. Upravo ova zona prepoznaje se kao najprometniji dio opštine u večernjim satima, a značajan dio ponude koji se godinama prostirao ovom zonom ocjenjivan je često kao onaj segment koji devalvira nivo kvaliteta turističkog proizvoda. Projektnim rješenjem ovog infrastrukturnog segmenta država pretenduje da kreira odgovarajuće okruženje za međuzavisan rast imidža destinacije i potencijal za njenu dalju promociju, ali i atraktivan prostor za nove preduzetničke aktivnosti. Intencija institucija koje upravljaju ovim prostorom jeste da se kroz konkurs obezbijedi arhitektonsko rješenje za uređenje šetališta i dijela obale, kao dominantnog urbanističkog obilježja Budve i Bečića, i time da novi impuls rješenjima na sanaciji stanja, ali i daljem uređenju naselja duž Budvanske rivijere“, navodi se u konkursu.



Infrastruktura pokazuje snagu grada

Time su nadležni, možemo slobodno reći, jasno iskazali ambiciju da ovim konkursom najave drugačiji odnos prema izgradnji i uređenju prostora u prijestonci turizma.

„Zato mi se čini opravdanim da se na tom mjestu pojavi infrastruktura koja pokazuje snagu grada, da on ne iskopni pod velikim uticajima - kućama, hotelima, brojnim gostima odnosno ljudima, nego da se u strukturama Budve i njegovog života čita jasan stav. Ovakva snažna infrastruktura je praktično kičma cijelog tog područja“, stav je Zorana Boševskog o ideji budućeg šetališta.

Na pitanje da li bi ovaj i ovakav konkurs mogao dati višeznačno rješenje koje bi izmijenilo kvalitet prostora, ali postao i novi uzor daljoj izgradnji, on kaže da se takva rješenja ne mogu generalizovati niti da treba da budu tipska.

„Učestvovao sam na mnogo konkursa i različitih radionica. Svi angažmani ovakvog tipa treba da budu kontinuirani za jedan prostor kao što je Budva – a to mislim i za druge jadranske gradove, jer na njih gledam kao na zajednički prostor. Sva ta mjesta traže konstantan angažman u vidu konkursa, radionica, istraživanja, tako da će i ovaj poziv za Budvu najvjerovatnije pokazati da postoji i interes i mnogo novih ideja koje su, jednostavno, negdje „pod tepihom“ ljudi koji rade u Evropi i širom svijeta. Koliko takva rješenja mogu da posluže kao model – to je već upitno. Primorski gradovi sigurno treba da dobiju ovakvo svoje obilježje ili, pak, na svoj način da rješavaju probleme. Zato ne može baš postojati tipološki univerzalan projekat, ali će svaki pristigli pokazati angažman i interes, kao i snagu nekih drugih aktera u prostoru“.

On je ponovio da je kontinuiranim anketiranjem, ispitivanjem i stalnim angažmanom oko davanja rješenja koja se tiču javnog prostora, naročito u priobalnim zonama kao što je ova u Budvi, doprinosi oplemenjavanju prostora na duže staze.

„Kada postoji pitanje velikih investicija, arhitekte i dizajenri su ponekad ostavljeni sa strane. Oni u sve to nisu baš mnogo uključeni, pa će konkurs u Budvi možda pokazati i zrelost struke koja će se čitati u rješenjima prostoru. Možda će to dati i neke druge kvalitete samim investitorima, koji samo ulažu i očekuju povrat novca, a na prostor gledaju samo kao priliku za biznis, pa će oni doživjeti neko prosvjetljenje, što bi bilo veoma dobro“, dodao je on.

Rješenje mora biti posebno

Zahvaljujući iskustvu u izgradnji šetališta na obali Jadrana, Boševski kaže i da projektni odgovor na ovaj konkurs mora predstavljati posebno osmišljeno rješenje.

„Sigurno da treba da bude posebno. Drugačije su obale sjevera Jadrana, Crikvenice i Pule, u odnosu na Budvu. Budva me zadivila svojom snažnom hortikulturom, koja ne postoji u sjevernom dijelu Jadranske obale koja je klimatski možda i povoljniji. Ovdje imate još jednu mogućnost – taj zeleni tepih koji prekriva i prožima sve što se napravi. Zato neke greške u prostoru i nisu toliko vidljive“.

On kaže da su obale Jadrana, iako naizgled različite i kada se gleda istok i zapad, i sjever u odnosu na jug, ali da moramo shvatiti da je to „infrastrukturno jedan zajednički prostor, a pogotovo ekološki“.

„Ono što sam prvo primijetio u svim tim sredinama jeste da mora postojati jedna ovakva jaka infrasturuktura, ali i snažan osjećaj za brigu o prostoru. Bez obzira na trendove, eksploataciju i slično, sve se to ogleda u infrastrukturi. Kada na jednom dijelu obale razvijete karakterističnu infrasturkturu, onda je u tom mjestu moguće primjenjivati i sva ona druga savremena, moderna rješenja. Ali prije svega toga morate imate tu infrastrutkuru“, zaključio je Boševski.


Ko je Zoran Boševski

Zoran Boševski iz arhitektonskog biroa Studio Owl i docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođen je 1959. u Bitoli u Makedoniji. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Splitu, diplomu arhitekte na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, a postdiplomske studije Graditeljsko naslijeđe takođe je završio u Splitu, a radio je i u Rimu.

Član Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata i Društva arhitekata Zagreba. Uz arhitektonske projekte, bavi se istraživanjem materijalne primjene umjetničkih koncepata, kroz izrade prototipova dizajna, postavki izložbi i konkursnih rješenja. Bio je u više navrata član i predsjednik komisija na međunarodnim konkursima za arhitektonska i urbanistička rješenja koji su raspisivani u Hrvatskoj.

Dobitnik je prvih nagrada na brojnim konkursima, pored ostalog, za rivu u Puli, uređenje Trga kralja Tomislava u Puli, hotela u Konstantinu u Alžiru, dva poslovna objekta i naučni park u Moskvi, Makedonsku pravoslavnu crkvu u Zagrebu, te idejni projekat mosta na jezeru Jarun. Među objektima realizovanim po njegovim projektima su poslovni kompleks u Zagrebu, poslovni centri u Svetoj Nedjelji, kao i stambene i stambeno-poslovne zgrade u Zagebu, Sesvetoj, Šestinama, Novigradu i na Pagu.

Njegovi radi predstavljeni su na izložbama u Bolonji, Milanu, Beču, Edmontu u Kanadi, zatim Ljubljani, Beogradu, Rovinju, te Zagrebu, uključujući i više zagrebačkih salona arhitekture.






Izvor: Infobiro