Ovo četrdesetodnevno uzdržavanje od hrane i pića, ali prije svega od ružnih misli i djela, svake godine traje od 28. novembra do 6. januara. U tom periodu život jednog hrišćanina prilagođava se pravilima koja njegovu dušu i tijelo treba da pripreme za veliki praznik i sjedinjenje sa Gospodom.

Kako kaže pravoslavna Crkva, život svakog pravoslavnog hrišćanina treba da bude podvižnički, što znači da se barem povremeno treba odreći nekih zadovoljstava. Na taj način čovjekovo biće oslobađa se grijeha i, uz Božju pomoć, sjedinjuje se sa Gospodom. Zato post ima veoma važnu ulogu u životu vjernika.

Hrišćani tokom godine poštuju nekoliko postova. Postoje Božićni, Vaskršnji, Petrovski, Gospojinski, beli mrs, dva Krstovdanska i post na dan Usekovanja glave Svetog Jovana. Kada su u pitanju pravila ishrane, postoje razlike među postovima, međutim, za sve je zajedničko da nema razloga postiti u hrani, ako se ne posti i duhovno. Ovo pravilo utvrdio je još Jovan Zlatousti, koji je verujućem narodu poručio:

- Ne govori mi: Toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, išao sam u gruboj haljini; nego kaži da li si od gnijevnog čovjeka postao tih, od žestokog - blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio? Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje – govorio je svetitelj.

Tokom 40 dana Božićnog posta srijedom i petkom se jede hrana pripremljena na vodi, dok je ponedeljkom, utorkom i četvrtkom dozvoljeno koristiti ulje i vino. Subotom, nedeljom i na praznik Vavedenje presvete Bogorodice jede se i riba. Najstrožija pravila posta važe tokom posljednje nedelje pred Božić, kada bi vjernici trebalo cijele nedelje da poste na vodi, a posebno na Badnji dan.

Post na vodi podrazumijeva unošenje sirove hrane, kao i namirnica pripremljenih kuvanjem i pečenjem, bez ulja, dok post na ulju pruža mnogo više mogućnosti kada su izbor i priprema hrane u pitanju.