Foto: Getty

Takvu pesimističku procjenu zasniva na činjenici da će teška ekonomska situacija moguće zamagliti prioritete, kojih se, pokazalo se, kao vrsta nijesmo držali, naročito minulih nekoliko decenija.

Uništavanje staništa, istrebljivanje vrsta, prema nekim teorijama, sužava prostor i usmjerava evoluciju mikroorganizama u naše dvorište. Pitali smo profesora Pešića ima li osnova za takve teorije, ili je to sasvim prirodan proces.

Uzroci

Pandemija korona virusa je samo posljedica, ali ne i uzrok. Nažalost mi i dalje ne želimo da vidimo što je uzrok. Biolozi naglašavaju da promjene koje se generalno dešavaju u prirodi a čiji je uzrok čovjek i njegove aktivnosti, od zagađenja, gubitka staništa i prekomjerne eksploatacije vrsta pa do klimatskih kolebanja, dovode do promjena u živom svijetu, smanjivanje njihovog životnog prostora ali i nestanka vrsta. Većina studija upućuje da će do 2050. nestati čak trećina vrsta koje danas postoje na planeti, većinu od njih nećemo imati priliku ni da naučno opišemo - kaže Pešić.

Prema njegovim riječim, svaka vrsta je jedinstvena, genetički, biohemijski, morfološki, i mnoge od njih možda predstavljaju "lijek" za bolesti sa kojima će se čovječanstvo suočiti za 50 ili 100 godina.

"Možda upravo sada takva vrsta nestaje. Ovo je realnost! Za javnost ovi podaci su još uvijek apstraktni jer nijesu svjesni što taj gubitak znači konkretno za njih", kaže profesor Pešić.

On podjeća da se kovid-19 nije dogodio "niotkuda".

Još 2015. objavljen je rad u jednom od vodećih naučnih časopisa "Nature Medicine" gdje je predviđena mogućnost da korona virus koji je specifičan za slijepe miševe može da pređe na ljude. Ovo je samo jedna od više stotina poznatih zoonoza, čiji uzročnici se nalaze isključivo među životinjama ali mogu preći i na ljude pod određenim uslovima. Nova vrsta korona virusa kovid-19 je, kako su pokazale studije, inicijalno potekao od slijepih miševa. Međutim nije direktno prešao na ljude već je to urađeno pomoću posrednika tj. druge životinjske vrste, navjerovatnije pangolin. Slično je bilo i sa SARS-om koji je takođe prvo nastao kod slijepih miševa, pa je prešao na leteće lisice, a onda i na ljude – navodi sagovornik Pobjede.

Šta je sa parazitima

Iako se iz laičke perspektive u ovom kontekstu nameće zaključak da su "za sve krivi slijepi miševi", profesor Pešić ukazuje da su, zapravo ljudi ti koji sužavaju prostor i utiču na nestanak te vrste sisara, a pitanje je kakav efekat onda posredno proizvode na parazite, poput korona virusa, čiji su slijepi miševi domaćini.

U Evropi je u toku jedan značajan projekat u okviru COST akcije (koje inače podržava Ministarstvo nauke Crne Gore što je izuzetno pozitivno) i nosi naziv "Uticaj klimatskih promjena na slijepe miševe" u kome učestvuje preko 100 vodećih stručnjaka iz EU iz svojih oblasti a iz Crne Gore učestvuje moj doktorand i ja. Ono što mene interesuje u projektu je uticaj promjena u populacijama slijepih miševa na njihove parazite (u svjetlu klimatskih promjena, kakav je njihov uticaj na populacije domaćina? Da li oni mogu da budu "posrednici"?) kao i na insekte. Slijepi miševi su važni regulatori brojnosti štetnih insekata i njihova uloga u prirodi je ogromna, ali i šteta za poljoprivredu zbog smanjivanja njhove populacije, upozorava on.

Pešić ističe da taj primjer pokazuje da gubitak ili uticaj na jednu vrstu može imati uticaj na veliki broj drugih vrsta koje su u vezi sa njom.

"To uključuje naravno i viruse, i govori nam koliko je ova ravnoteža krhka. Nažalost, danas je mnogo lakše objasniti što radi Mesi, Ronaldo ili jedan bankar nego što rade biolozi", ističe on.

Nauk

Istorija čovječanstva je puna raznih primjera: neke su bolesti tokom srednjeg vijeka gotovo desetkovale svjetsku populaciju.

Na pitanje da li je u modernom svijetu, u kojem je sve ubrzano, virusima prohodnost dodatno olakšana, Pešić ističe da nauka jasno ukazuje da će to biti sve češće izazov za zdravlje ljudi.

Virusi nijesu ni mikrorganizmi, oni nijesu živa bića, i da bi opstali trebaju im živa bića. Studije pokazuju da sve veći broj zoonoza (bolesti koje prelaze sa životinje na čovjeka) sve češće i sve brže ulazi u ljudske populacije što će predstavljati sve veći problem koji će, kako to pokazuje slučaj sa kovidom-19, čovječanstvo morati da "vidi".

Treba raditi na uzroku (promjene u životnoj sredini, klimatske promjene, gubitak staništa...) a ne samo na posljedicama (ulazak zoonoza u humane populacije, pandemija, i konačno kvalitet zdravstvene zaštite) – izričit je sagovornik.

"Napredak"

Profesor Pešić podsjeća na zanimljivu stvar: studije koje su urađene posljednjih mjeseci u Kini kao i sada u Italiji, kao i satelitski snimci NASA, pokazali su da je došlo do smanjenja zagađenja i značajnog poboljšanja kvaliteta vazduha sa svim pozitivnim implikacijama po klimu (ali i zdravlje ljudi).

- Ekonomisti i političari ovaj period zovu "recesija" i svi pozivaju da se po prestanku pandemije mora značajno povećati ekonomija i proizvodnja (što znači i više zagađenja i više negativnog uticaja po živi svijet!) da bi osjetili "napredak". Ne sumnjam da ćemo u "trećem i četvrtom kvartalu" ove godine mnogo češće slušati pozive ekonomista i političara za dalje povećanje ekonomije i BDP-a, nego Gretu Thunberg i njene apele da smanjimo uticaj na klimu i životnu sredinu. Bojim se da kao vrsta nijesmo mnogo naučili iz pandemije kovid-19 – zaključuje Pešić.




Izvor: portalanalitika