15-03-2019

U Crnoj Gori može privremeno raditi 15,45 hiljada stranaca

Vlada je juče usvojila odluku kojom je određena kvota od 15,45 hiljada stranih državljana, koji ove godine mogu privremeno boraviti i raditi u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori može privremeno raditi 15,45 hiljada stranaca | Radio Televizija Budva

Vlada je, kako je saopšteno nakon sjednice, usvojila uredbu o kriterijumima i postupku za utvrđivanje godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca i izmjene odluke o utvrđivanju godišnjeg broja za ovu godinu.

Kriterijumi i postupak za utvrđivanje godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca utvrđuju se na osnovu odnosa ponude i tražnje na tržištu rada, mogućnosti zadovoljavanja tražnje zapošljavanjem crnogorskih državljana, zapošljavanja stranaca u prethodnom periodu, iskorišćenosti godišnje kvote u prethodnoj godini i potrebe poslodavaca za zapošljavanjem.

Uredbom je propisano da se iz godišnje kvote izdvaja određeni broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, koje nadležno ministarstvo može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada i na zahtjev Zavoda za zapošljavanje.

„Odlukom je određena kvota od 15,45 hiljada stranih državljana koji mogu privremeno boraviti i zaposliti su u Crnoj Gori u ovoj godini“, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade je saopšteno da je tokom rasprave zaključeno da je na velikim gradilištima uočen znatan broj nezakonito angažovanih radnika, zbog čega država gubi značajne prihode, kao i da će ta problematika u narednom periodu biti prioritet u radu Komisije za borbu protiv sive ekonomije, inspekcijskih službi i organa za sprovođenje zakona.

Vlada je usvojila i informaciju o ustupanju ugovora o koncesiji između Vlade i konzorcijuma Adriatic Marinas i B.V. Holding Maatschappij Damen tivatskom preduzeću Montenegro Yacht Services i prihvatila sporazum o njegovom ustupanju.

„Imajući u vidu da, po zakonu, koncesionu djelatnost može obavljati samo preduzeće registrovano u Crnoj Gori, ugovorom je predviđeno osnivanje firme koja će biti u vlasništvu kompanije iz Holandije, čiji će akcionari biti po 50 odsto Damen i Adriatic Marinas ili sa njima povezana lica, na koje će se prenijeti koncesija sa konzorcijuma“, objašnjeno je u saopštenju.

Novoosnovana kompanija Montenegro Yacht Services će, kako su kazali, nuditi sveobuhvatne usluge održavanja, popravke i konverzije za jahte i superjahte za različite tržišne segmente.

„Zajednički strateški cilj u osnovi tog projekta je stvaranje nove održive i profitabilne djelatnosti sa potencijalom za budućnost, u okviru čiste i održive industrije“, saopštili su iz Vlade.

Oni su podsjetili da je prema ugovoru, koncesionar u obavezi da adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina, a ukupni planirani iznos za investiciju u prve tri godine je 20 miliona EUR.

„Poslovnim planom na početku rada kompanije planirano je 35 zaposlenih, a nakon pete godine 300 do 400 zaposlenih sa punim radnim vremenom“, dodaje se u saopštenju

Vlada je donijela i uredbu o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unaprjeđenje konkurentnosti privrede i usvojila Program za unaprjeđenje konkurentosti privrede za ovu godinu.

„Programom za unaprjeđenje konkurentosti privrede, za čiju realizaciju je opredijeljeno ukupno 1,64 miliona EUR, svi dosadašnji programi namijenjeni razvoju preduzetništva i sektora malih i srednjih preduzeća objedinjeni su u jedinstveni program, koji će se sastojati od deset programskih linija“, navodi se u saopštenju.

Vlada je usvojila i informaciju u vezi utvrđivanja iznosa prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta za ovu godinu.

„U cilju obezbjeđenja stabilnosti tržišta cigaretama, kao i očuvanja prihoda budžeta po tom osnovu, predloženo je zadržavanje iznosa prosječne ponderisane maloprodajne cijene cigareta iz prošle i tokom ove godine, odnosno 2,1 EUR po paklici“, kazali su iz Vlade.

Na sjednici je usvojena i informacija o povećanju akcijskog kapitala Crne Gore u Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), kroz generalno i selektivno povećanje kapitala, i prihvaćen predlog za povećanje kapitala, kao i indikativni plan upisa i plaćanja akcija.

Vlada je donijela plan sanacije šuma u ovoj godini, a tim povodom je, pored ostalog, zaključeno da finansijska sredstva ostvarena prodajom drveta sa degradiranih površina budu usmjerena za sprovođenje šumsko-uzgojnih i mjera zaštite šuma.

Donijet je i akcioni plan za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, za period od ove o 2021. godine, čiji je cilj suprostavljanje svim oblicima bespravnih aktivnosti u šumarstvu.

Vlada je usvojila izvještaj o realizaciji Programa gazdovanja šumama za prošlu godinu i zadužila Upravu za šume da obezbijedi njegovu i punu primjenu svih ugovorenih obaveza u dijelu realizacije blagovremene doznake stabala, prijema i otpreme drvnih sortimenata, kao i kontinuirani monitoring realizacije svih koncesionih ugovora, godišnjih ugovora o korišćenju šuma, obračuna i naplate prihoda, uz prethodno obezbjeđenje bankarskih garancija od koncesionara i drugih korisnika šuma.

Uprava je zadužena i da, za preduzeća koja ne ispunjavaju obaveze prema koncesionom ugovoru, pokrene proceduru za njegov raskid.

Usvojena je i informacija o predlogu javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora za izbor snabdjevača posljednjeg izbora i ranjivih kupaca za snabdijevanje električnom energijom, i prihvaćen njegov tekst.

Vlada je usvojila informaciju o praćenju realizacije ugovora o zakupu zemljišta za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Briska Gora i formirala radni tim za praćenje njegove realizacije. Ugovor je zaključen 28. decembra sa konzorcijumom koji čine Fortum i Elektroprivreda.

„Radni tim je zadužen za bržu impelmetaciju svih osnova ugovora, kao i ažurno dostavljanje podataka od obje strane, u cilju efikasne realizacije tog važnog projekta za energetski i ukupni ekonomski razvoj Crne Gore“, navodi se u saopštenju.

Vlada je usvojila izvještaj o realizaciji poreske politike u prošloj godini u kojem je, između ostalog, navedeno da su državni prihodi bili veći 8,9 odsto nego u 2017, i da su ukupni prihodi bili veći 8,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

„U raspravi je ocijenjeno da su prošle godine prihodi bili veći 187 miliona EUR, dok je godišnja rata za gradnju autoputa iznosila 186 miliona, što znači da je jedna rata isplaćena ostvarenom većom naplatom“, kazali su iz Vlade.

Na sjednici je zaključeno da se prihodi ostvaruju na zadovoljavajući način po svim osnovama i da se bilježi kontinuirani rast.

„Ocijenjeno je i da fiskalna i makroekonomska stabilnost, kao nesumnjivo najveći uspjeh Vlade, daje mogućnost za dalji rast i stvaranje nove vrijednosti“, zaključuje se u saopštenju.