Foto: arhiva

Ona je u online intervjuu „Hoćemo li i kako mijenjati sadržaj školskih udžbenika“, koji Udruženje Roditelji i agencija MINA realizuju u okviru projekta Roditelji između činjenica i mišljenja, kazala je da na društvenim mrežama ima dosta negativnih komentara u vezi sa sadržajem udžbenika, koji su najčešće uopšteni.

„Velike promjene ne možemo raditi na osnovu impresija i trenutne emocije koja je nastala gledajući kako dijete kod kuće koristi udžbenik, već na osnovu istraživanja i validnih činjenica, iako u potpunosti razumijem reakcije roditelja“, istakla je Durković.

Kako je rekla, u Zavodu su razgovarali o potrebi promjene udžbenika za najniži školski uzrast.

„Želja nam je da mijenjamo i tih izmjena će, ukoliko budemo imali stabilan predmetni program, sigurno biti“, poručila je Durković.

Ona je kazala da je sistem obrazovanja postavljen tako da učenici uče onako kako ih nastavnici propituju i ocjenjuju.

„Poželjan je sistem u kojem će se prepoznati vrijednosti. Da sistem otkriva vrijedne i dobre, a ne da oni dokazuju nešto nekome“, dodala je Durković.

Kako je navela, udžbenik je najtiražnija knjiga za djecu i vrlo često u nekim sredinama jedina knjiga do kojih neko dijete dođe, što pojačava njegovu vrijednost.



Durković je kazala da položaj udžebnika zavisi od položaja knjige i njenog vrjednovanja u jednom društvu, a da kvalitet zavisi od autora, izdavača i nastavnika.

„Ako nastavnik ne koristi udžbenik u toku nastave, ako on ne služi da se stvori situacija učenja na času, ukoliko služi da se samo nešto reprodukuje, uradi domaći zadatak i nakon toga bude zatvorena, onda nećemo imati dobre rezultate“, dodala je Durković.

Govoreći o kritikama na račun kvaliteta udžbenika, Durković je kazala da su u poslednjih 19 godina, koliko radi u Zavodu, dobili 20-ak zvaničnik dopisa u kojima su kritikovana pojedina rješenja u udžbenicima, od kojih većina nije bila utemeljena.

Ona je rekla da zabrinjavaju rezultati evaluacije udžbenika, koju je prošle godine sproveo Zavod, a koja je pokazala da veliki broj nastavnika doživljaju udžebnik kao sredstvo transmisije, dok za skoro 65 odsto učenika on služi „za učenje kod kuće, da se lekcija čita i ponavlja sve što je napisano“.

Roditelji su najviše primjedbi imali na sadržaj udžbenika Društva ali i drugih predmeta, a na pitanje da li smatra da je taj sadržaj neadekvatan i da ga treba mijenjati i da način opisivanja tematike odgovara uzrastu djece koji to čita, Durković je kazala da su svjesni problematike i traže model kako da riješe.

Ona je istakla da udžbenici prolaze stroge procedure prije nego što budu objavljeni, kao i da često raspiruju konkurse za autore udžbenika koji ne prolaze.

Govoreći o pjesmama i pričama u čitankama, a čiji su autori iz Crne Gore, za koje se komentariše da nijesu prepoznati u javnosti i da se potencira njihovo uključivanje, Durković je rekla da ništa nije urađeno tek tako i da se o svemu promišljalo prilikom izbora tekstova u predmetnom programu i u čitankama.

„Postoje kriterijumi na osnovu kojih su se birali tekstovi. Uvijek sam se zalagala da ono što pokazuje izuzetan estetski i umjetnički kvalitet treba da dođe do djece. Ništa se ne nalazi u književnim tekstovima, vrijednih djela, što ne bi trebalo da dođe do djece određenog uzrasta“, naglasila je Durković.

Kako je navela, u udžbenicima je ponuđeno mnogo više u donosu na ono što bi moglo da se koristi, a na nastavniku je da odlučuje, u zavisnosti od znanja i interesovanja učenika, koje će teme i kako obrađivati.

Ona je naglasila ulogu čitanja u školskom sistemu, ali uopšte u životu svakog pojedinca.

„Djeca treba sa ljubavlju da uđu u vaseljenu književnu i moramo istrajno na tome raditi. Jer dobro čitanje knjževnih tekstova, ali i udžbenika, utiče najneposrednije na kvalitet učenja“, istakla je Durković.

Na pitanje da li će biti nastavljena digitalizacija udžbenika, Durković je ukazala da je Vlada prihvatila Strategiju digitalizacije obrazovanja do 2027. godine, a da Zavod ima vrlo aktivnu ulogu i da promišlja šta bi sledeće uradili na tom polju.

„Imamo dosta ideja. Ali digitalizacija je mač sa dvije oštrice i trudimo se da ne napravimo pogrešan korak”, dodala je Durković.

Ona je rekla da digitalni sadržaji koji imaju i koji pripremaju za sada bi mogao biti dopuna štampanom sadržaju.

Durković smatra da će digitalni sadržaj biti koristan u inkluzivnoj nastavi, ukoliko se dobro koncipira i izaberu pravi sadržaji i put kojom dinamikom to treba raditi.

Na pitanje da li je u planu izrada udžbenika za djecu sa smetnjama u razvoju, Durković je kazala da i o tom pitanju razmišlja u Zavodu, ali da je teško, uzimajući u obzir specifične smetnje kod neke djece, napraviti nešto što je korisno u nastavi.

Ona je podsjetila da su izradili priručnike za nastavnike, DAISY udžbenike koji su bili namijenjeni djeci bez vida, kao i čitanke za osnovnu školu kako bi se djeca opismenila na Brajevom pismu, a onda sadržaj dobili u audivizuelnoj formi.

“Ne kažem da je to dovoljno i da svi mogu biti zadovoljni, ali razmišljamo o toj kategorji i mislim da će digitalizacija pomoći na tom planu”, rekla je Durković.


(MINA)