21-09-2021

Zašto radna nedjelja treba da bude kraća

Živimo u doba radikalne transformacije radnog mjesta. Opcije kao što su rad na daljinu ili hibridna kombinacija – koje su za većinu ljudi bile potpuno nezamislive do prije samo dvije godine – sada postaju dio uobičajene radne prakse.

Zašto radna nedjelja treba da bude kraća | Radio Televizija Budva

Ilustracija (Photo by fauxels from Pexels)


Ideja da se smanji radna nedjelja takođe je počela da uzima maha, naročito u svetlu nedavnih primjera radnih snaga koje su uspešno prošle probni period radne nedjelje sa smanjenim brojem sati.


Kraća radna nedjelja može da poprimi razne oblike.

Tu je četvorodnevna radna nedjelja, gdje smanjujete radne sate za 20 odsto.

Postoje različiti modeli; svi u kompaniji mogu da uzmu isti slobodan dan, ili ljudi mogu da odaberu strukturu koja im najviše odgovara, kao što je da uzmu dva poslepodneva slobodno.

Ili možete da smanjite radnu nedjelju za određeni broj sati, sa 40 na 36, recimo.

Zajednička crta svih ovih modela je da ne nagurate raniji obim posla u kraći vremenski period, kao što je rad od 40 sati u četiri radna dana; skraćujete djelić ukupnog radnog vremena na nedjeljnom nivou.

Što je najvažnije, plate ostaju iste.

Stručnjaci i radnici podjednako raspravljaju o ovoj ideji, zato što nas je pandemija natjerala da dobro porazmislimo o savremenom radnom vremenu i srodnim temama kao što su ravnoteža između posla i života, mentalno zdravlje i fleksibilnost radnika.

Zagovornici tvrde da radni model sa smanjenim brojem radnih sati može da pomogne da se riješe mnoge aktuelne negativne pojave na poslu, čineći zaposlene produktivnijim, zdravijim i zadovoljnijim.

Trebaju li kompanije, dakle, zaista da isplaćuju ljudima iste plate da bi ovi radili manje sati?

Šta one mogu da imaju od toga i šta je tačno argument za kraću radnu nedjelju?

Podstrek produktivnosti

Dokazi sugerišu da je jedna od najvećih prednosti manjeg broja radnih sati ta što ljude čini boljim radnicima.

Istraživanje pokazuje da ljudi urade više kad rade manji broj sati, a urade manje kad rade veći broj sati.

Na primjer, studija iz 2014. sa Univerziteta Stenford sugeriše da produktivnost krene drastično da opada posle 50 radnih sati nedjeljno; drugi stručnjaci sugerišu 35 sati kao optimalno radno vrijeme prije nego što produktivnost krene da se smanjuje, dok jedna škola mišljenja tvrdi da treba da radimo samo šest sati dnevno.

Džon Trugakos, vanredni profesor organizacionog ponašanja sa Univerziteta u Torontu, kaže da je to zato što tipičan dan tokom standardne radne nedjelje od 40 sati prosto nije zamišljen da bude efikasan.

„Vi ne možete da održite isto nivo energije osam vezanih sati. Razvlačite pažnju ljudi na dug vremenski period, što je njima veoma teško”, kaže on.

„Stoga će oni biti manje efikasni.”

Da bi to nadomestili, mnogi radnici provode djelove vremena u osmočasovnom radnom danu skrolujući kroz društvene mreže, kupujući preko interneta ili dopisujući se tekstualnim porukama.

Jedna studija iz 2015. pokazala je da radnici mogu da provedu i do 2,5 sati dnevno sajber-zabušavajući na poslu.

Ne znamo koji je magični broj sati u radnoj nedjelji za optimalnu produktivnost.

Ali zagovornici kraće radne nedjelje tvrde da će zaposleni koji rade smanjeni broj sati raditi efikasnije da bi uklopili sve neophodne zadatke u vrijeme koje imaju na raspolaganju, umjesto da provode veći, potencijalno manje koristan broj sati za svojim radnim stolovima.

„To prebacuje naglasak sa broja utrošenih radnih sati na produktivnost – što će reći, sa ‘zauzetog rada’ na pravi rad”, kaže Rejčel Servis, generalna direktorka melburnske konsultantske firme za kulturu radnog mjesta i obuku Hepines konsijerž.

Jedna studija visokog profila na Islandu, sprovedena između 2015. i 2019, pratila je više od 2.500 vladinih radnika na najrazličitijim poslovima koji su prešli sa 40-časovne radne nedjelje ili na 35- ili 36-časovnu nedjelju na istoj plati.

Istraživači su otkrili da je u većini kancelarija produktivnost ili ostala ista ili se čak popravila.

Na primjer, u računovodstvenoj službi Rejkjavika, zaposleni su obradili 6,5 odsto faktura više jednom kad su počeli da rade manji broj sati.

U policijskoj stanici, za to vrijeme, kraća radna nedjelja nije imala negativa uticaj na broj zaključenih istražnih slučajeva.

„Kad zatražimo raport od zaposlenih, oni nam kažu da su svesniji radnih obaveza, a atmosfera je više usredsređena”, zbog čega ljudi radi efikasnije, kaže Vil Strong direktor Autonomija, britanske stručne grupe.

Ova grupe istražuje budućnost rada i koja je analizirala podatke sakupljene u islandskom Udruženju održive demokratije; ono je sarađivalo sa islandskim vladinim telima koja su sprovela probne periode.

Strong kaže da su zaposleni motivisaniji da izvrše zadatke kad dobiju nagradu u vidu kraće radne nedjelje – „šargarepa” slobodnog petka terala ih je da guraju dalje.

Generalno gledano, manji broj sati znači i pročišćeniji raspored na radnim mjestima.

„Stvari poput preteranih sastančenja i oduženih ručkova se izbacuju”, kaže Trugakos.

To se desilo i u islandskim probama; u nekim slučajevima, direktori su govorili da su potpuno zamijenili sastanke mejlovima, dok su drugi skratili sastanke i zakazivali ih samo pre 15:00.

Vrijeme provedeno na pauzama za kafu takođe je bilo skraćeno, osoblje je podsticano da lične obaveze rešava van radnog vremena, a periodi smena prilagođeni su tako da uzmu u obzir sporije i zauzetije periode.

„Ključ za postizanje manjeg broja sati često je bila fleksibilnost u načinu na koji se zadaci obavljaju, kako su radni sati i smjene osmišljeni, u kombinaciji sa interesovanjem i angažovanošću u procesu skraćivanja broja sati na samom radnom mjestu”, kaže se u izveštaju.

Kako se popravljaju zdravlje i blagostanje

Podstrek produktivnosti proistekao iz manjeg broja radnih sati ne svodi se, međutim, samo na procese pročišćavanja rada i motivisanje zaposlenih slobodnim danima.

Ključni faktor, kažu eksperti, jeste to što manji broj radnih sati dovodi do srećnije, zdravije, angažovanije radne snage.

Mi znamo da veći broj radnih sati utiče na blagostanje.

Ali manji broj radnih sati, koji ljudima omogućuje da se osećaju odmornije, bolje žongliraju složene starateljske potrebe ili čak samo provode manje vremena na poslu dekoncentrisani zbog ličnih obaveza, dolazi sa podstrekom po zdravlje i blagostanje.

Pored toga, sprečava radne boljke kao što su sagorevanje, dosada i depresija.

„Nema sumnje da kad ljudi postignu dobru ravnotežu između posla i života, dobiju dovoljno sna, imaju vremena koje provode sa porodicom i vremena za razbibrigu, oni rade mnogo produktivnije i efikasnije”, kaže Džim Stanford, ekonomista i direktor Centra za budući rad pri Australijskom institutu.

Studija iz 2021. godine koja je pratila švedske radnike čitavu jednu deceniju, na primjer, pokazala je da skraćeni broj radnih sati smanjuje stres, iscrpljenost i negativne emocije.

Studija iz 2017. pokazala je da je skraćenje broja radnih sati za 25 odsto popravilo san i smanjilo stres, dok je istraživanje iz devedesetih pokazalo je da je rad od samo šest sati dnevno popravio porodični život radnika.

Ovo se poklapa i sa nalazima islandskog eksperimenta.

U kancelarijama koje su učestvovale u ovom probnom periodu, blagostanje radnika i ravnoteža između posla i života prema njihovom vlastitom priznanju ostali su isti ili su se popravili.

Stres se smanjio, a radnici su tvrdili da imaju više vremena i energije da se posvete hobijima, vježbi, obavezama i prijateljima, dok su roditelji prijavili da imaju više vremena da se posvete staranju o djeci.

Islandski izvještaj nije napravio direktnu vezu između srećnijih radnika i povećane produktivnosti, ali studija iz 2019. pokazala je da su radnici 13 odsto produktivniji kad su srećniji.

Strong kaže da kraće radne nedjelje dovode i do sveukupno većeg poštovanja prema radnom mjestu, što može da pomogne u upravljanju osobljem i retenciji.

Studije su pokazale da pozitivnija radna kultura čini da radnici postanu angažovaniji; radnici u manje pozitivnim okruženjima skloniji su da prave greške, pokažu smanjenu produktivnost ili sklonost odsustvovanju.

To znači da pored pomoći radnicima, domino efekat mentalnog zdravlja četvorodnevne radne nedjelje pomaže i firmin bilans.

„Nećete plaćati troškove odsustva radnika, ili to što kasne ili uzimaju bolovanje”, kaže Trugakos.

Švedski istraživači su 2017. otkrili da su medicinske sestre koje su radile 35 sati nedjeljno umesto 40 ređe odlazile na bolovanje, što je smanjilo troškove poslodavca.

Plus, ako sagoreli ljudi daju otkaz – pojava koja postaje sve češća – kompaniju košta da ih zameni, a istovremeno gubi ekspertizu osobe koja odlazi.

Budućnost

Naravno, postoje brojni razlozi zašto manji broj radnih sati nije momentalno magično rješenje.

Neće funkcionisati za svaku ulogu u svakoj profesiji, naročito kod poslova koji su usredsređeni na rad sa klijentima, potencijalno produbivši nejednakost.

Pročišćavanje radne prakse može i da zahteva značajnu otvorenost organizacije.

Ipak, Strong kaže da je islandski eksperiment od pomoći zato što pokazuje da ako uklonite nekoliko sati iz radne nedjelje „to zaista čini osetnu razliku”.

U ovom trenutku, kompanije u Španiji vode probne periode u kojima radna nedjelja ostaje ili bez jednog dana ili nekoliko sati (ne zadržavaju svi istu platu, međutim), a američki Kikstarter je najavio da će isprobati četvorodnevnu radnu nedjelju 2022.

Stručnjaci pozivaju da se primjeni ovog modela rada pristupi sa oprezom i promišljanjem, ali oni misle da je sada vjerovatno pravi trenutak da se on isproba.

„Praktično smo kao društvo stigli u prelomnu tačku koja nam omogućava da to uradimo. Ljudi su mnogo otvoreniji prema ovoj ideji”, kaže Trugakos.

„Već smo ionako ušli u previranja i promjene”.

(Izvor: BBC na srpskom/Vijesti/Investitor)