Arhiv u Budvi bez izložbenog prostora
Arhivsko odjeljenje u Budvi raspolaže izuzetno vrijednom arhivskom građom koja svjedoči o bogatoj istoriji grada, ali zbog nedostatka adekvatnog izložbenog prostora ostaje uglavnom nezapaženo od strane turista i šire javnosti.
Kako je za program Radio Budve navela načelnica Arhivskog odsjeka Budva, Julija Bajković, arhiv čuva značajne porodične fondove, poput građe koja se odnosi na znamenitu porodicu Ljubiša i Bocarića, kao i obimnu dokumentaciju Skupštine opštine Budva. Ipak, bez izložbenog prostora za stalne ili povremene postavke, ova vrijedna građa ostaje van turističkih tokova.
Govoreći o posjetama turista i percepciji arhiva, Bajković navodi da su arhivske ustanove redovno u sjenci drugih kulturnih sadržaja.
"Pomalo to prolazi nezapaženo, jer mi kao institucija nemamo svoj izložbeni prostor u kojem bismo mogli da reprezentujemo dio naše građe. Imamo građu koja se odnosi na porodicu Ljubiša, imamo građu koja se odnosi na Anastasa Bocarića, imamo građu koja se odnosi na skupštinu opštine Budva. To je neki mali pregled, istorijat cijeloga našeg grada. U nemogućnosti smo da to prezentujemo turistima, tako da zaista to polako prolazi nezapaženo. Uglavnom, arhiv je uvijek negdje po strani. Tu su muzeji, to su drugi kulturni sadržaji, kao što je Grad teatar i predstave", objašnjava Bajković.
Nedjelja arhiva – prilika za skretanje pažnje javnosti
Ipak, Državni arhiv Crne Gore godinama unazad nastoji da podigne svijest o važnosti arhivske građe kroz namjenske manifestacije.
"Ta Nedjelja arhiva je u tom smislu i osmišljena: da se podigne svijest o značaju građe koja se čuva na nivou Crne Gore. Tako da se baš bogato radi na tom kulturnom sadržaju oko te Nedjelje arhiva, i to je trenutak kada mi pokušavamo da se izdignemo iz tog nekog procesa državne institucije, da se opet percipiramo kao jedna institucija iz oblasti kulture", navodi Bajković.
Pored prezentacije, jedan od ključnih izazova jeste i sama zaštita dokumenata. Digitalizacija olakšava pristup i sprečava habanje originala, ali ne predstavlja konačno rješenje.
"Sa arhivskog stanovišta, digitalizacija se ne može smatrati trajnom zaštitom. Ona jeste određeni oblik zaštite, u smislu da ne dolazi do habanja samih dokumenata prilikom njihove prezentacije. Digitalizacija omogućava vidljivost tih dokumenata na drugim, savremenim medijima. Sama zaštita dokumenta u digitalnoj formi je kompleksna, jer uz samu odrađenu digitalizaciju podrazumijeva sačuvati i tehniku kojom se ta digitalna građa čuva. Tako da je to jedan vrlo kompleksan proces i ne možemo govoriti o potpunoj zaštiti kroz digitalizaciju. To je samo jedna djelimična zaštita arhivske građe", ističe.
Dodatni problem predstavlja čuvanje građe u specifičnim primorskim uslovima, zbog čega je neophodno kontinuirano ulaganje u tehničke uslove depoa.
"Čuvanje arhivske građe veoma je teško zbog klimatskih uslova u kojima živimo. Velika vlaga i velike temperaturne oscilacije zahtijevaju kvalitetnije opremanje depoa kako bi građa bila zaštićena", zaključuje Bajković.