Dr Filipović za Radio Budvu: Kotorska bolnica ima stabilne zalihe krvi, ali je A pozitivna najtraženija

Dobrovoljni davaoci krvi predstavljaju najznačajniju kariku u lancu transfuzije jer se krv ne može sintetički proizvesti, jedini izvor je čovjek. Iako je tokom ljetnjih mjeseci potrošnja znatno povećana, Opšta bolnica u Kotoru uspijeva da održi stabilne rezerve zahvaljujući odličnoj organizaciji na terenu.

Transfuziolog u kotorskoj bolnici, dr Snežana Filipović, poručuje da je i pored ljetnjeg špica situacija na primorju pod kontrolom.

„Mi u kotorskoj bolnici uvijek imamo odličnu situaciju i velike rezerve krvi. Zahvaljujući organizovanim akcijama u Boki, u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom i Budvi, imamo stalne akcije, po nekoliko svakog mjeseca, i uvijek raspolažemo dovoljnim količinama“, ističe dr Filipović u izjavi za Radio Budvu. 

Kako dr Filipović objašnjava, posjedovanje unaprijed obrađene krvi u frižiderima od presudnog je značaja za spasavanje života, jer u hitnim situacijama nema vremena za reakciju sa zakašnjenjem.

„Da nemamo zalihe i obrađenu krv u frižideru, ništa nam ne bi pomoglo u kritičnoj situaciji. Dok mi organizujemo davanje i pošaljemo krv na obradu, jer se testiranje na krvlju prenosive bolesti radi u Podgorici, to je gubljenje vremena. U vanrednim okolnostima taj proces možemo završiti tek za jedan dan, i upravo zato moramo stalno imati planirane akcije i dovoljne rezerve“, naglašava dr Filipović.

Krv mogu dati sve zdrave osobe starosti od 18 do 65 godina, a u Boki se sve više mladih priključuje ovoj humanoj misiji.

„Stalno organizujemo akcije sa maturantima i na taj način razvijamo svijest o davanju krvi. Aspekt humanosti se u porodicama prenosi sa generacije na generaciju, djeca gledajući roditelje dolaze da daju krv. Ali, ono što je još bolje, imamo i jako savjesne profesore koji daju primjer svojim učenicima“, navodi dr Filipović.

Najveći pritisak na A pozitivnu krvnu grupu

Kada je riječ o zalihama, pored uobičajeno deficitarnih rijetkih grupa, najveća potrošnja bilježi se kod najčešće krvne grupe.

„Problem je uvijek sa rijetkim krvnim grupama, ali pogotovo sa A pozitivnom. Najveći procenat populacije ima upravo ovu krvnu grupu i ona se najviše troši, pa su samim tim i njene rezerve najmanje“, zaključuje Filipović, apelujući na građane da nastave sa odazivanjem akcijama dobrovoljnog davanja krvi.