Dr Vušurović: : Kako zaštititi djecu od toplotnog udara i šta moraju da jedu ljeti
S obzirom na to da djeca spadaju u izuzetno osjetljivu kategoriju, visoke ljetne temperature i jako sunčevo zračenje zahtijevaju poseban oprez roditelja. O tome koliko su tropske vrućine zapravo opasne po zdravlje najmlađih, te kako pravilno zaštititi njihovu kožu i prilagoditi im ishranu, za program Radio Budve govorio je pedijatar budvanskog Doma zdravlja, doktor Vušurović.
Najveće opasnosti: Opekotine i opasnost od toplotnog udara
Prva i najuočljivija opasnost tokom boravka na otvorenom jesu direktne posljedice sunčevog zračenja na dječju kožu.
"To su prije svega opekotine od sunca po koži, otkrivenoj koži, posebno po glavi i leđima, od kojih djeca moraju obavezno da se čuvaju", upozorava dr Vušurović.
Međutim, opasnost ne dolazi samo od direktnih sunčevih zraka, već i od samog boravka u pretoplom ambijentu.
"Druga stvar je boravak na velikim temperaturama, na velikoj vrućini, gdje je velika toplota. Tu može doći vrlo lako do pregrijavanja djeteta i porasta tjelesne temperature, što može da dovede do toplotnog udara", objašnjava doktor.
Ključ je u neprekidnoj rehidraciji: Flašica vode uvijek pri ruci
Pored opekotina i toplotnog udara, treći veliki problem sa kojim se dječji organizam suočava tokom ljetnih mjeseci jeste pojačano znojenje, koje vodi do dehidratacije.
"Sledeći problem je gubitak tečnosti, odnosno vode i elektrolita, koji nastupa zbog pojačanog znojenja. Iz svih tih razloga potrebno je da djeca koja su na otvorenom i u ovim stanjima sa povišenom temperaturom moraju neprekidno da imaju kod sebe flašicu i da se stalno nude da piju vodu", ističe dr Vušurović.
Kada je riječ o starijoj djeci, doktor ima i poseban savjet za efikasniji oporavak organizma od znojenja.
"Dobro bi bilo za veću djecu da to bude mineralna voda bez ugljen-dioksida, dakle koja u sebi ima elektrolite. To bi bio idealan način rehidracije. To su ta stanja o kojima treba da se brine pri ovim visokim temperaturama", navodi naš sagovornik.
Ljetni jelovnik: Manje mesa i bureka, više voća i kiselog mlijeka
Ishrana igra ključnu ulogu tokom ljeta, pa dr Vušurović naglašava da je jelovnik neophodno prilagoditi trenutnim vremenskim uslovima i smanjenim energetskim potrebama dječjeg organizma.
"Ishrana ne bi smjela da sadrži velike količine bjelančevina, a to znači mesa, pa čak ni ribe. Treba da sadrži veće količine voća, svježeg voća, zatim povrća – grilovanog ili spremljenog na neki drugi način. Preporučuju se lagane bjelančevine, mladi sir, pileće meso, te neka raskuvana riba u manjim količinama nego obično, a tu je naravno i jaje", savjetuje doktor.
Vušurović dodaje da roditelji ne bi trebali forsirati djecu da jedu preko njihovih trenutnih mogućnosti, jer je dječji apetit najbolji regulator u ovom periodu.
"Sve to mora biti prilagođeno dječjem apetitu koji bi trebalo da sam reguliše te kalorijske i energetske potrebe, jer su one u ljetnim mjesecima smanjene. Tako da ne treba djecu nuditi sa nekim viškom hrane, ne treba im davati tu hranu koja je teška za varenje kao što je burek. Sa druge strane, poželjno je uvesti kiselo mlijeko koje je polumasno (2,8% mlječne masti), a ne ono najmasnije, i naravno – najveće količine vode", jasne su preporuke ljekara.
Poseban oprez sa bebama
Na kraju, doktor šalje posebnu poruku roditeljima najmlađih, podsjećajući da bebe nemaju razvijene odbrambene mehanizme kao odrasli.
"Bebe i mala djeca su izuzetno osjetljivi na visoke temperature jer njihov sistem za termoregulaciju još uvijek nije potpuno razvijen, stoga je neophodno maksimalno ih zaštititi tokom boravka na plaži i otvorenom prostoru", zaključuje dr Vušurović.