Ivančević za „Otvoreno“: Crnoj Gori ne treba posebno ministarstvo, već cjelokupna turistička Vlada
Iako turistička sezona u Crnoj Gori i dalje traje, a dobroj posjećenosti najviše su doprinijele kvalitetne aviokonekcije, crnogorski turizam se i dalje suočava sa sistemskim problemima.
Nedostatak strategije razvoja, nepostojanje adekvatnih zakonskih okvira, te izostanak saradnje sa resornim ministarstvom, glavne su poruke sa nedavno održane sjednice Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore.
Gostujući u emisiji "Otvoreno" Televizije Budva, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG, Dragan Purko Ivančević, istakao je da turistička privreda već godinama ima jedinstven stav i precizno identifikuje ključne prepreke, ali da izostaje adekvatna reakcija nadležnih državnih organa.
Aerodromi kao "pitanje svih pitanja" i saobraćajna izolovanost
Govoreći o nedavnoj sjednici Odbora održanoj u upravnoj zgradi Aerodroma Crne Gore, Ivančević je naglasio da su aerodromi ključna karika za smanjenje sezonalnosti i otvaranje novih tržišta.
"Aerodromi su pitanje svih pitanja kada je u pitanju turizam u Crnoj Gori, posebno organizovani turizam. Mi smo u turističkom i saobraćajnom smislu i dalje ostrvo i to ćemo, nažalost, još dugo biti. Samo zahvaljujući umješnoj politici menadžmenta aerodroma dobili smo nov broj linija redovnih avio-prevoznika i niskobudžetnih kompanija, što je značajno povećalo broj dolazaka ove godine", naveo je Ivančević.
"Nemamo strategiju, nemamo plan marketinga, niti znamo šta nam je proizvod"
Jedan od najvećih problema crnogorskog turizma, prema Ivančevićevim riječima, jeste to što grana koja čini trećinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) funkcioniše bez jasnih strateških dokumenata.
"Pitali smo predstavnike nadležnih na osnovu koje strategije i kog plana marketinga se predlaže promocija Crne Gore. Svi u turizmu se ponašamo kao 'slobodni strijelci'. Nemamo zakon o upravljanju održivim turizmom po ugledu na zemlje Evropske unije, niti definisan crnogorski turistički proizvod. Da biste nešto promovisali na stranim tržištima, osnovna lekcija marketinga jeste da morate prvo znati šta je vaš proizvod", upozorio je Ivančević.
On je dodao da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) potrebno opredijeliti znatno veći budžet i dati šira ovlašćenja, dok bi lokalne turističke organizacije trebale primarno da se bave destinacijskim menadžmentom, umesto neracionalnog trošenja novca na sajmovima.
Ignorisanje resornog ministarstva i poziv na "turističku Vladu"
Komentarišući izostanak predstavnika Vlade i resornog ministarstva sa ključnih sastanaka turističke privrede, Ivančević je ocenio da to pokazuje neodgovoran odnos prema najvažnijoj privrednoj grani.
"Resorna ministarka posjetila je Privrednu komoru samo jednom na početku mandata. Predsjednik Vlade se takođe nije odazvao pozivu, iako su na sjednici bili prisutni svi najveći hotelijeri, agencije i ugostitelji koji čine 90 odsto ukupnog turističkog prometa. Zato mislimo da nama i ne treba posebno ministarstvo turizma, već da naredna Vlada u cjelini mora biti 'turistička Vlada'. Svi resori – od infrastrukture, prostornog planiranja, do ekologije i zdravstva – moraju raditi sinhronizovano radi nesmetanog odvijanja turizma."
Prekapacitiranost i rak-rana zvanja "siva ekonomija"
Iako se u javnosti često govori o uspješnoj sezoni na osnovu broja prelazaka granice, Ivančević poziva na oprez prilikom davanja konačnih ocjena, ističući da su najvažniji parametri zadovoljstvo gostiju, njihova platežna moć i finansijski efekti.
"Niko ne priča o onome što je maligno tkivo našeg turizma – a to je siva ekonomija u smještajnom dijelu, koja nije ni zagrebana. Crna Gora po nezvaničnim procjenama ima oko 500.000 kreveta. Nama ne trebaju novi smještajni kapaciteti i dalja gradnja stanova za tržište kojom uništavamo najljepše lokacije. Država mora da standardizuje i komercijalizuje postojeće kapacitete i da ih organizovano plasira na tržište", naglasio je on.
Kako do sedmomjesečne sezone?
Da bi se produžila sezona na proljećne i jesenje mjesece, Ivančević ističe da je neophodno usmjeravanje na organizovani turizam i turoperatore, uz pripreme koje moraju trajati najmanje godinu ili dvije unaprijed.
"Zapadnoevropsko tržište rado dolazi u drugoj polovini septembra, oktobru i novembru. Imamo bogatu izletničku ponudu, prirodu i kulturu na malom prostoru, možda najbogatiju na Mediteranu. Ako to na pravi način valorizujemo i ponudimo, imaćemo sezonu od sedam mjeseci. Pored toga, ključno je ulaganje u ljudske resurse – cilj nam je da najveći broj davalaca usluga budu naši građani, kako bi naš turistički proizvod s ponosom nosio oznaku 'Made in Montenegro'", zaključio je Ivančević za RTV Budva.