Radoman: Dom zdravlja Budva zadržava lidersku poziciju uprkos specifičnim izazovima i velikom pritisku
Primarna zdravstvena zaštita jedna je od najvažnijih i uvijek aktuelnih tema u našem gradu, posebno imajući u vidu da je Budva posljednjih godina pod velikim pritiskom usljed stalnog rasta broja stanovnika, ali i ogromnog priliva turista tokom ljetnje sezone.
O izazovima iza nas, kadrovskoj situaciji, infrastrukturnim ulaganjima i planovima za naredni period, u emisiji „Našim gradom” Radija Budva govorio je direktor Doma zdravlja Budva, Blažo Radoman.
Izazovna sezona i specifičnost Budve kao turističkog centra
Karakterišući sezonu koja je za nama, Radoman ističe da je Budva specifična sredina u kojoj fluktuacija ljudi diktira i obim rada u zdravstvu.
„Budva je grad u koji se dolazi. Kada gledamo period od maja do kraja septembra, broj turista u prosjeku iznosi oko 100.000 na dnevnom nivou, plus preko 50.000 naših stalnih stanovnika. U bazi podataka imamo čak i veći broj osiguranika nego što je zvaničan broj stanovnika. Pružati zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou u takvim uslovima izuzetno je izazovno i specifično u odnosu na opštine gdje nema tolikih oscilacija u broju korisnika”, kazao je Radoman.
Kadrovska stabilnost i rješavanje pitanja pedijatrije
Iako mnoge zdravstvene ustanove u Crnoj Gori kubure sa kadrom, Dom zdravlja Budva stoji stabilno, a uskoro se očekuje i pojačanje u pedijatrijskoj službi.
„Izuzetno me raduje što imamo adekvatan broj ljekara. Na odjeljenju izabranih doktora za odrasle imamo 17 ljekara, računajući i Petrovac. Jedini trenutni nedostatak kadra osjeća se na pedijatriji. Međutim, već u periodu januar–februar sljedeće godine vraćaju nam se ljekari sa specijalizacije, pa vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme imati četiri ljekara specijaliste pedijatrije. Kada je riječ o specijalističkim ambulantama, u potpunosti smo pokriveni i nemamo kadrovskih problema”, naglasio je direktor Doma zdravlja.
Osvrnuvši se na rad turističkih ambulanti, Radoman je objasnio da su one tokom ljeta u potpunosti opravdale svoje postojanje i rasteretile primarni sistem. Iako su za ovu sezonu završile sa radom, svi turisti i državljani koji se trenutno nalaze u Budvi nesmetano ostvaruju zdravstvenu zaštitu u Domu zdravlja.
Privatne zdravstvene ustanove i jezička barijera
Komentarišući podatak da u Budvi posluje oko 22 privatne zdravstvene ustanove (odnosno 33 računajući i stomatološke ordinacije), Radoman ističe da je konkurencija zdrava i da pacijenti sami biraju gdje im je najbolje, te da novac nije uvijek jedini motiv prelaska ljekara u privatni sektor, već i sam obim posla.
Na pitanje o angažovanju ljekara sa drugih govornih područja i eventualnim jezičkim barijerama, direktor navodi da svi oni ispunjavaju zakonske uslove, uključujući i potvrdu o poznavanju crnogorskog jezika.
„Jedan broj naših sugrađana čak insistira da im izabrani doktor bude upravo ljekar koji nije sa našeg govornog područja. To govori da su jezičke barijere otklonjene, ali i da su ti ljekari svojim znanju i pristupom stekli veliko povjerenje pacijenata”, dodaje Radoman.
Nove investicije: Rekonstrukcija laboratorije, fizikalna terapija i nadogradnja sprata
Nakon značajnih radova realizovanih u proteklom periodu, u Domu zdravlja Budva pripremaju se novi infrastrukturni projekti koji će u potpunosti modernizovati ustanovu.
„Slijedeće sedmice očekujemo dostavljanje revidovanih projekata za odjeljenje fizikalne terapije i rekonstrukciju biohemijske laboratorije. Dokumentaciju šaljemo Ministarstvu zdravlja i Upravi za kapitalne projekte koji raspisuju tender za izvođača. Ako ne bude pravnih prepreka, očekujem da kompletne radove završimo do početka naredne turističke sezone. Time ćemo dobiti kompletno rekonstruisan i adaptiran objekt, što je najveće ulaganje još od izgradnje Doma zdravlja nakon zemljotresa 1979. godine. Pored toga, dobili smo i urbanističko-tehničke uslove za nadogradnju još jednog sprata, pa u saradnji sa resornim ministarstvom krećemo u izradu projektne dokumentacije”, najavio je Radoman.
Povratak hemodijalize u Budvu
Kada je riječ o odjeljenju hemodijalize, čiji su pacijenti posljednjih godinu dana upućivani u Kotor i na Cetinje, Radoman ističe da se radi na trajnom rješenju.
„Iako je hemodijaliza uslužno sekundarni nivo zdravstvene zaštite, činimo sve i vjerujem da će u vrlo kratkom narednom periodu ta usluga ponovo biti vraćena i dostupna u okviru Doma zdravlja Budva”, istakao je on.
Liderska pozicija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Govoreći o kvalitetu zdravstvene zaštite i saradnji sa Opštinom Budva i Ministarstvom zdravlja, Radoman je zaključio da je Budva primjer dobre prakse, ali i ustanova koja nosi specifičnu odgovornost.
„Usuđujem se da kažem da u Budvi zauzimamo lidersku poziciju među domovima zdravlja. Posebno naglašavam da pružamo usluge na teritoriji koja nema ustanovu sekundarnog nivoa — dakle, nemamo opštu bolnicu. Kolegama u gradovima koji imaju bolnicu ili Klinički centar znatno je lakše jer hitni pacijenti često idu direktno tamo. Kod nas pacijenti uvijek prvo dolaze u Dom zdravlja ili Zavod za hitnu medicinsku pomoć, što nosi dodatnu odgovornost, ali naš tim uspješno odgovara svim izazovima grada koji broji preko 50.000 stanovnika”, zaključio je Radoman.