Radonić: Radimo u vanrednim uslovima, ali postižemo vrhunske rezultate i ne odustajemo od pravih vrijednosti
Početak nove školske godine u Drugoj osnovnoj školi u Budvi i ove godine obilježio je problem prebukiranosti prostora, pa oko 1.800 učenika raspoređenih u čak 70 odjeljenja pohađa nastavu u objektu koji je izvorno projektovan za svega 900 đaka. O izazovima u radu, nedostatku prostora, ali i uspjesima učenika, transparentnom formiranju odjeljenja i problemu vršnjačkog i destruktivnog ponašanja, u emisiji "Otvoreno" Radio-televizije Budva govorila je direktorica ove obrazovne ustanove Nataša Radonić.
Govoreći o uslovima u kojima ustanova funkcioniše, Radonić je istakla da je izbor lokacije i kvalitet same gradnje objekta iz 2008. godine bio diskutabilan, te da se škola iz godine u godinu suočava sa sve većim prostornim i infrastrukturnim izazovima.
„Mogu reći, opet rizikujući da naiđem na osudu, da radimo u vanrednim uslovima. Imamo 70 odjeljenja, a svega 29 učionica, nekoliko kabineta i fiskulturnu salu. Škola je projektovana za 900 učenika, a danas je pohađa oko 1.800 đaka. Organizacija raspora je izuzetno teška i nemoguće je u potpunosti zadovoljiti sve tri strane — i roditelje, i nastavnike, i učenike“, kazala je Radonić.
Zbog ograničenog prostora u uvedena je i međusmjena, a fiskulturna sala, iako predviđena za jedno odjeljenje, u pojedinim terminima prima i po tri. Kako bi se pronašlo rješenje, direktorica naglašava da su se u više navrata obraćali resornom ministarstvu.
„Pisala sam mnogo dopisa Ministarstvu prosvjete da se nađe rješenje. Čak smo imali ideju da se dogradi objekat na mjestu odbojkaškog terena, ali tu nailazimo na birokratske prepreke — škola nema upotrebnu dozvolu zbog neplaćene ekološke takse od strane tadašnjeg izvođača radova, a bez nje ne smiju da se rade nikakve dogradnje“, pojasnila je ona, dodajući da su Budvi urgentno potrebne još dvije osnovne škole.
Biro za upis bez privilegija: Formiranje odjeljenja po strogo transparentnim kriterijumima
Jedna od ključnih novina u radu ustanove, na koju je Radonić posebno ponosna, jeste potpuno ukidanje takozvanih „VIP odjeljenja“ i mogućnosti izbora učitelja.
„Kao učiteljica sa 30 godina iskustva, bila sam svjedok biranja takozvanih VIP učiteljica. Od 2021. godine taj proces u našoj školi je potpuno transparentan. Školski psiholog i komisija za upis, na osnovu brojnih stručnih parametara, ujednačavaju sastav odjeljenja — vodeći računa o jednakom broju dječaka i djevojčica, stranih državljana i djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Kada se sastav ujednači, pristupa se javnom izvlačenju koverata. Prva godina je bila teška zbog pritisaka, ali ove godine proces je prošao bez ijednog jedinog poziva, na šta sam izuzetno ponosna“, istakla je Radonić.
Kada je riječ o strukturi učenika, u školi boravi i značajan broj stranih državljana, koji su prošle godine činili trećinu ukupnog broja đaka, što zahtijeva dodatne napore i sistemsku podršku pri savladavanju jezika i integraciji. Takođe, kao i na nivou čitave države, prisutan je deficit nastavnog kadra iz matematike, fizike i hemije.
Uspjesi i vannastavne aktivnosti na ponos Budve
Uprkos prostornim i organizacionim poteškoćama, đaci Druge osnovne škole ostvaruju izuzetne rezultate na državnim i međunarodnim takmičenjima. Prošle godine rad škole prepoznat je i u Briselu, gdje su osvojena dva prva mjesta za projekte na temu mentalnog zdravlja deca, uz brojna priznanja na Olimpijadi znanja iz fizike i literarnim konkursima u regionu.
Posebnu pažnju privukao je i projekat objavljivanja zbirke pjesama učenika odjeljenja učiteljice Svetlane Popović (sadašnjeg 6-7), koja je nastajala tokom pet godina zajedničkog pisanja na časovima. Radonić je najavila da će promocija ove zbirke biti održana krajem septembra.
Poziv roditeljima na saradnju i rešavanje problema vanškolske destrukcije
U osvrtu na problem vršnjačkog nasilja, Radonić je naglasila da je tokom boravka djece u školi tolerancija nulta, te da je angažovanjem svih zaposlenih broj incidenata sveden na minimum. Međutim, ozbiljan problem predstavlja ponašanje mladih van školskog objekta u kasnim večernjim satima.
„Vršnjačko nasilje u školi je svedeno na minimum jer su svi zaposleni uključeni u dežurstva. Ono što me poražava kao roditelja i građanina jeste destrukcija koja se dešava u večernjim satima u školskom dvorištu. Imali smo obijanja škole, lomljenje stakla, uništavanje novih sportskih terena u koje je Opština uložila značajna sredstva. Apelujem na roditelje da povedu više računa o tome gdje im se djeca nalaze u tri ili četiri sata ujutru. Škola i roditelji moraju biti na istom zadatku, jer se ljubav prema knjizi, lepo vaspitanje i čuvanje imovine nose iz kuće“, zaključila je Radonić.