Ratković upozorava da skok troškova rada i viši PDV ugrožavaju crnogorski turizam
Nakon objave zvaničnih podataka Monstata o prometu u kolektivnom smještaju i najava implementacije novih ekonomskih mjera, postavlja se pitanje održivosti turističkog sektora u Crnoj Gori.
Analizirajući dosadašnji tok sezone i uticaj povećanja troškova poslovanja, ekonomski i turistički stručnjaci upozoravaju na ozbiljne strukturne izazove sa kojima se suočava naša ekonomija, a tim povodom turizmolog, prof Rade Ratković gostovao je u emisiji "Otvoreno" na TV Budva.
Nepovoljna struktura tražnje i niska popunjenost kapaciteta
Podaci za osnovne smještajne kapacitete zaključno sa avgustom ukazuju na ponavljanje trendova iz prethodnih godina, uz blagi rast noćenja i nešto manji prirast broja dolazaka. Tržište Srbije i dalje dominira sa 17,5 odsto učešća, slijede domaći gosti sa 11 odsto, te Bosna i Hercegovina, dok su emitivna tržišta Zapadne Evrope zastupljena u skromnom obimu.
Prof. dr Rade Ratković ističe da ključni indikatori kvaliteta sezone ukazuju na dubinske probleme u sektoru.
„Nemamo dominaciju organizovanih turista i grupa, već individualnih gostiju koji dolaze niskobudžetnim prevozom, sa malo prtljaga i manjom platežnom sposobnošću. Naš stepen popunjenosti kapaciteta na nivou godine iznosi svega 25 do 26 odsto, što je daleko ispod konkurentskih zemalja Mediterana — poput Španije sa 75 ili Hrvatske sa 59 odsto“, kazao je Ratković.
„Prosječan prihod po raspoloživoj sobi (RevPAR) kod nas je ubjedljivo najniži i iznosi oko 60 eura, što jasno definiše kvalitet, a ne samo kvantitet sezone“, naglasio je profesor.
Pritisak na privredu i rizik od nove inflacije
Rast troškova radne snage kroz najavljene reforme, uz ranije izjednačavanje stope PDV-a na 21 odsto, predstavlja dodatni pritisak na ugostitelje i hotelijere. Sektori koji unaprijed ugovaraju aranžmane za naredne sezone dovedeni su u nezavidan položaj, jer povećane troškove ne mogu lako prevaliti na krajnje cijene.
Ratković upozorava na posljedice jednostranog definisanja politike zarada i administrativnog pritiska na privredu.
„Uređenje platnih razreda i minimalnih iznosa na ovaj način odudara od prakse razvijenih evropskih ekonomija, gdje je fokus na minimalnoj satnici i dogovoru poslodavaca i sindikata, uz ulogu države kao moderatora“, objasnio je Ratković.
„Ovakav pritisak vodi ka neminovnom skoku cijena i inflaciji. Preduzetnici u turizmu već razmatraju redukciju poslovanja ili promjenu djelatnosti, što dugoročno šalje negativan signal i domaćim i stranim investitorima“, naveo je profesor.
Zavisnost od regionalnih tržišta i potreba za reformama
Ograničenja u infrastrukturi, najave uvođenja viznih režima za pojedina emitivna tržišta, kao i rast unutrašnjih cijena dodatno smanjuju konkurentnost Crne Gore — kako na zapadnoevropskim, tako i na regionalnim tržištima.
Kao ključni pravac oporavka, prof. dr Ratković ukazuje na neophodnost sistemske reforme i promjene destinacijskog menadžmenta.
„Sa ovakvim strukturalnim problemima rizikujemo da postanemo preskupa destinacija za regionalne goste, a nedovoljno atraktivna za visokoplatežna zapadnoevropska tržišta. Neophodna nam je primjena zakona o upravljanju održivim turizmom i privlačenje investitora koji stvaraju kompletnu ponudu sa dužom sezonom, kako bismo izbjegli spiralu u kojoj turizam gubi svoju ekonomsku snagu“, zaključio je Ratković.