Ratković: Zašto crnogorski turizam gubi trku na Mediteranu
Iako zvanični podaci o broju posjetilaca i ostvarenim noćenjima prikazuju pozitivne trendove, struka upozorava da se iza statističkih brojki kriju ozbiljni sistemski problemi. Turizmolog prof. dr Rade Ratković ocjenjuje da zvanična politika favorizuje suvoparnu statistiku umjesto suštinskih pokazatelja, zbog kojih je Crna Gora po konkurentnosti na samom dnu mediteranske liste.
Prema njegovim riječima, ključni pokazatelji održivosti ne lažu, a fokus bi morao biti na kvalitetu usluge, ekonomskom efektu i dužini boravka gostiju, umjesto na pukom prebrojavanju ulazaka u zemlju.
Statistička obmana: Prihoduje se od noćenja, a ne od dolazaka
Ratković ističe da blagi rast broja noćenja od oko 1,55% u odnosu na prošlu godinu zapravo predstavlja stagnaciju. Međutim, znatno zabrinjavajući podatak odnosi se na iskoristivost osnovnih smještajnih kapaciteta.
Sa polugodišnjom popunjenošću od svega 9,76% i procjenom da će na nivou godine ona iznositi oko 25%, Crna Gora ostvaruje i do tri puta slabije rezultate u poređenju sa vodećim mediteranskim destinacijama. Pored toga, izostanak analiza prosječnih cijena soba i prihoda po jedinici još od 2019. godine dodatno zamagljuje stvarnu sliku stanja u sektoru.
Kolaps infrastrukture i negativne recenzije turista
Pored statističkih anomalija, ovogodišnju sezonu obilježili su hronični saobraćajni čepovi, zastoji na graničnim prelazima, slaba aerodromska infrastruktura i povremeni prekidi u vodosnabdijevanju. Ratković naglašava da parcijalna rješenja, poput nezavršenih bulevara u urbanim zonama, ne rješavaju problem tranzitnog saobraćaja. Umjesto toga, neophodna je izgradnja brzih zaobilaznica van gradskih jezgra.
Loša infrastruktura i neadekvatne usluge uzrokovale su talas negativnih recenzija na društvenim mrežama, gdje se inostrani gosti sve češće žale na neopravdano visoke cijene taksi prevoza, neadekvatnu uslugu i saobraćajni kolaps.
Izostanak strategije i problem visokih cijena
Odnos cijene i kvaliteta ostaje jedan od najvećih izazova crnogorske turističke ponude. Ekspanzija nekomercijalnog privatnog smještaja i sekundarnih stanova preopteretila je prostor i infrastrukturu, dovodeći do prekoračenja praga nosivosti destinacije.
Kratka sezona primorava privrednike da stihijskim podizanjem cijena pokušaju nadoknaditi kratak period poslovanja, što stvara kontraefekat i smanjuje konkurentnost. Ratković podsjeća da hoteli čine svega oko šest odsto ukupnih smještajnih kapaciteta, dok dominantan dio otpada na stanove i vikendice, što onemogućava ozbiljniji razvoj cjelogodišnjeg turizma.
Neophodan zaokret: O održivom turizmu umjesto političke entropije
Govoreći o kadrovskim problemima, profesor ukazuje da je deficit radne snage direktna posljedica izražene sezonalnosti i strukturnih poremećaja. Preusmjeravanje na zapadnoevropska emitivna tržišta neostvarivo je bez dubokih reformi i depolitizacije upravljanja destinacijama kroz modele javno-privatnog partnerstva.
Ratković zaključuje da bi kreatori politika trebalo da se fokusiraju na rješavanje esencijalnih privrednih i infrastrukturnih pitanja, umjesto trošenja energije na ideološke i političke teme. Ključ opstanka i ozdravljenja domaćeg turizma leži u donošenju zakonskih okvira za održivi turizam i usvajanju evropskih standarda poslovanja.