Saopštenje NVU Ugostitelja Budve: Podrška borbi protiv sive ekonomije, ali ne na štetu urednih poslodavaca

Nevladino udruženje (NVU) ugostitelja Budve saopštilo je da je detaljno razmotrilo informaciju koju je Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), usvojila povodom najave uvođenja sistema jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, uz obaveznu prethodnu saglasnost Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZG).

Iz Udruženja naglašavaju da u potpunosti podržavaju ključne ciljeve MUP-a, suzbijanje sive ekonomije, jačanje kontrole boravka i rada stranaca, te usklađivanje sa propisima Evropske unije.

Međutim, ne slažu se sa predloženim mehanizmom za njegovo ostvarenje, jer smatraju da će uvođenje pojedinačne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje za svaku dozvolu opteretiti prevashodno poslodavce koji uredno posluju.

Time se, prema njihovim riječima, ne rješava problem koji MUP sam navodi kao ključni: "neprijavljivanje prometa i neplaćanje poreza od strane dijela stranih državljana", prevashodno vlasnika i izvršnih direktora privrednih društava.

Analiza problema: Zloupotrebe se odnose na uski krug lica

Iz informacije MUP-a proizilazi da se sporni slučajevi, koji obuhvataju preko 1.000 stranaca, pretežno državljana Turske, bez fiskalizovanog prometa u periodu od januara do novembra 2025. godine, odnose prevashodno na izvršne direktore i vlasnike privrednih društava, a ne na radnike zaposlene po redovnom osnovu.

Za tu specifičnu kategoriju, Zakon o strancima već predviđa poseban režim koji obuhvata:

Minimalni poreski prag: Obavezu dostavljanja dokaza o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa u minimalnom iznosu od **5.000 eura** na godišnjem nivou, kao uslov za produženje dozvole preduzetnicima i izvršnim direktorima koji su jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% kapitala privrednog društva.

Odbijanje zahtjeva: Odbijanje izdavanja dozvole strancu ako je poslodavac od kojeg je dobio ponudu više od dva puta kažnjavan zbog nezakonitog zapošljavanja ili neprijavljivanja rada stranaca, ako je u toku stečaj, ako ne obavlja djelatnost ili ako nije izmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa za radnike.

Prestanak važenja dozvole: Mogućnost poništavanja dozvole po istim osnovama i u toku njenog trajanja, a ne samo prilikom produženja.

Stroge novčane kazne: Kazne za poslodavce u rasponu od 1.000 do 10.000 eura za pravna lica.

Ugostitelji napominju da dio ovih odredaba ima odloženo dejstvo i da njihovi efekti u praksi tek treba da se sagledaju. Zbog toga smatraju opravdanim sačekati rezultate mehanizama koji su zakonom već predviđeni prije uvođenja novih administrativnih barijera.

Zašto je predloženo rješenje nesrazmjerno i rizično?

Iz Udruženja ukazuju na pet ključnih razloga zbog kojih novu mjeru smatraju nesrazmjernom i rizičnom po redovno poslovanje:

1. Nesrazmjernost mjere: Mjera bi se primjenjivala na sve podnosioce zahtjeva. U 2025. godini izdato je 40.567 dozvola, dok se problem odnosi na nešto preko 1.000 lica, odnosno na manje od 3% tog broja. Opterećivanje cijelog sistema zbog uskog segmenta zloupotreba nije srazmjerno cilju.

2. Dupliranje nadležnosti: Zavod za zapošljavanje već ima zakonom određenu ulogu kroz učešće u utvrđivanju godišnjih kvota i davanju mišljenja o stanju na tržištu rada po djelatnostima. Uvođenje dodatne, pojedinačne saglasnosti za svaki zahtjev stvara direktno preklapanje nadležnosti.

3. Odsustvo definisanog roka: Postojeći postupak ima jasno propisane rokove (7 dana za mišljenje nadležnih organa, 15 odnosno 40 dana za odlučivanje o zahtjevu). Za saglasnost Zavoda rok za sada nije preciziran, što kod sezonskog poslovanja nosi rizik da poslodavac ostane bez radne snage upravo u periodu kada mu je najpotrebnija.

4. Nedostatak administrativnog kapaciteta: Broj dozvola je porastao sa 20.580 u 2021. na 40.567 u 2025. godini, uz dodatnih 14.778 samo u prvih pet mjeseci 2026. Pojedinačno razmatranje svakog zahtjeva zahtijeva kapacitet koji Zavod trenutno nema, što dodatno povećava rizik od kašnjenja.

5. Rizik od suprotnog efekta: Neizvjesnost i produženo trajanje postupka mogu podstaći dio poslodavaca da posao obavljaju mimo propisane procedure, čime bi se siva ekonomija povećala umjesto smanjila.

Uporedna praksa: Udruženje ukazuje na primjer Hrvatske, države koja je u procesu usklađivanja sa evropskim standardima u ovoj oblasti značajno pojednostavila procedure kako ne bi usporila privredne tokove.

Manjak domaće radne snage nije krivica poslodavaca

Sezonski karakter ugostiteljske djelatnosti zahtijeva predvidivost u angažovanju radne snage. Produženje postupka izdavanja dozvola direktno utiče na planiranje sezone i raspoloživost radnika.

Poslodavci koji uredno prijavljuju radnike i izmiruju poreske obaveze ne bi trebalo da snose posljedice mjere osmišljene za uzak krug privrednih subjekata. Umjesto uvođenja opšte obaveze za sve, predlaže se da se kontrola usmjeri na kategorije kod kojih je rizik utvrđen, novoosnovana društva, vlasnike i izvršne direktore, te poslodavce sa ranijim prekršajima.

Članovi Udruženja podsjećaju i da angažovanje stranaca nije njihov prvi izbor, već posljedica manjka interesovanja domaćeg stanovništva za rad u ugostiteljstvu.

Kao primjer navode da je Udruženje ugostitelja Budve prije nekoliko godina sponzorisalo i organizovalo takmičenje učenika Srednje mješovite škole u cilju popularizacije ugostiteljskih zanimanja, sa namjerom da osigura i stipendije za dalje školovanje. Odziv učenika je bio izuzetno nizak, što jasno ukazuje na to da nedostatak radne snage nije posljedica nezainteresovanosti poslodavaca za domaće kadrove, već pada interesovanja mladih za ova zanimanja.

Konstruktivni predlozi Udruženja ugostitelja Budve

Umjesto uvođenja obavezne pojedinačne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje, NVU Ugostitelji Budve predlaže sljedeći paket mjera:

Dosljednu primjenu i pojačan nadzor nad postojećim obavezama poslodavaca i vlasnika iz Zakona o strancima, uz mogućnost razmatranja strožih uslova i periodičnih provjera.

Automatizovanu razmjenu podataka između MUP-a, Poreske uprave, Fonda za zdravstveno osiguranje i Inspekcije rada, zasnovanu na postojećem Zakonu o elektronskoj upravi, bez uvođenja novog birokratskog koraka odlučivanja.

Ciljane kontrole Inspekcije rada i Poreske uprave usmjerene na poslodavce i vlasnike ranije identifikovane kao rizične, umjesto univerzalnog opterećenja svih podnosilaca zahtjeva.

Zadržavanje uloge Zavoda za zapošljavanje na nivou utvrđivanja godišnje kvote i mišljenja o stanju na tržištu rada po djelatnostima, po uzoru na rješenja u okruženju koja izuzimaju sezonsko zapošljavanje u ugostiteljstvu i turizmu od pojedinačne saglasnosti.

Uvođenje ubrzanog postupka za poslodavce sa urednom poreskom i radnopravnom istorijom, po uzoru na postojeće skraćeno postupanje za sezonske dozvole ponovljenim podnosiocima.

Nevladino udruženje ugostitelja Budve izražava punu spremnost za saradnju sa MUP-om, Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i Zavodom za zapošljavanje Crne Gore u iznalaženju rješenja koja štite fiskalne interese države bez dodatnog opterećenja poslodavaca koji uredno posluju.