Savjeti za roditelje pred početak nove pedagoške godine

Pred početak nove pedagoške godine u JPU "Ljubica V. Jovanović - Maše", roditelji se suočavaju sa brojnim pitanjima o polasku djeteta u vrtić i prilagođavanju na kolektiv. Pripreme za novu sezonu donose radost, ali i prirodnu zabrinutost, posebno za one koji mališane prvi put povjeravaju vaspitačima. O tome kako prevazići strah od odvajanja i stvoriti sigurno okruženje, pedagog Viktorija Blagojević je za jutarnji program TV Budva, poručila da su potrebe djeteta i porodični ritam uvijek ispred teorijskih pravila.

Septembar donosi novu rutinu, adaptacija zahtijeva strpljenje i povjerenje

Pedagoškinja u JPU „Ljubica Jovanović Maša”, Viktorija Blagojević, ističe da su teorijske preporuke jedno, a realne okolnosti i porodično funkcionisanje nešto sasvim drugo, te da roditelji ne bi trebalo da se opterećuju strogim starosnim granicama.

Idealne godine i stvarni uslovi

Iako se u teoriji često navodi da je tri godine najidealniji uzrast za polazak u vrtić, savremeni tempo života i poslovne obaveze roditelja diktiraju drugačija pravila.

„Najidealnije bi bilo kad dijete navrši tri godine. Međutim, u današnjim uslovima to je rijetko izvodljivo. Kriterijumi zavise od toga kakvo je dijete i kakvo je porodično funkcionisanje. Imate djecu koja su otvorena i vole društvo, ali i povučeniju djecu koja takođe dobro prihvate vrtić. Iskustvo u radu nam pokazuje da je adaptacija često lakša sa godinu i koji mjesec, nego kada dijete napuni dvije ili dvije i po godine, kada ulazi u period testiranja granica, tantruma i odbijanja”, objašnjava Blagojević.

Ona dodaje da psiholozi izdvajaju uzrast od 18 mjeseci kao jedan od osjetljivijih za odvajanje od majke, ali naglašava da su to teorije koje u praksi zavise od pojedinačnog djeteta i porodične dinamike.

Iskustvo pokazuje da se svako dijete prilagodi

Uprkos strahovima roditelja da dijete neće moći da prihvati novu sredinu, praksa pokazuje da su teški oblici adaptacije izuzetno rijetki.

„Otkad radim poslednjih osam godina, nisam imala tako težak oblik adaptacije da bi dijete moralo da se povuče iz grupe. Kada se ostvari dobra saradnja sa vaspitačem i medicinskom sestrom, one znaju šta je djetetu potrebno — u tom periodu to su prije svega nježnost, zagrljaj i emocionalno topla atmosfera. Kada mi odrasli to ne doživljavamo kao nešto loše, već kao prirodni tok, i djeca to primjećuju i lakše usvajaju”, navodi Blagojević.

Ona podsjeća da je u cijelom procesu ključna podrška stručnog tima ustanove koji čine logoped, pedagog i psiholog, a koji su uvijek na raspolaganju roditeljima.

Ishrana kao pokazatelj uspješne adaptacije

Prilagođavanje obrokima u vrtiću takođe je važan segment boravka u kolektivu. U jaslicama se vodi računa o navikama djece kako bi im se početni period olakšao.

„Ishrana bi trebalo da bude raznovrsna i da se rano prestane sa miksanjem hrane. Međutim, izlazimo u susret djetetu koje je naviklo na takvu hranu na početku adaptacije, jer je najvažnije da djeca dobro jedu kako bi bila vesela i mogla da spavaju. Zapravo, znamo da je dijete adaptirano na vrtić onog momenta kada počne uredno da jede i pije u grupi”, ističe pedagog ustanove.

Priprema kod kuće i postepeno navikavanje

Kako bi prelazak u kolektiv protekao što bezbolnije, preporučuje se da roditelji prije samog početka godine upoznaju dijete sa prostorom vrtića.

„Bilo bi lijepo da prvo prođu pored vrtića, vide drugu djecu kako se igraju, a zatim i da posjete prostorije i grupu. Prvih dana boravak može trajati kratko, po 15 minuta. Septembar obično bude mjesec u kom ima dosta suza dok se djeca ne naviknu na kolektivni život, ali već u oktobru stvari dođu na svoje mjesto. Važno je znati da je iskazivanje emocija kroz plač potpuno prirodno i zdravo, jer se djeca nakon predaje roditelja brzo umire”, objašnjava Blagojević.

Na kraju, Viktorija Blagojević savjetuje roditeljima da budu opušteni i da imaju povjerenja u osoblje ustanove.

„Velika preporuka roditeljima je da se opuste i imaju povjerenja u vaspitače i medicinske sestre. Važno je da imaju pozitivan stav prema vrtiću, da potisnu sopstvenu tjeskobu i da budu umjereno pozitivni, jer djeca veoma dobro osjećaju naše raspoloženje”, zaključuje Blagojević.