Sezona u Budvi na 30 odsto popunjenosti, zbog velikih nameta mnogi hoteli zimi stavljaju ključ u bravu
Trenutna turistička slika u Budvi bilježi solidnu popunjenost kapaciteta, ali uz primjetno zatvaranje pojedinih objekata i rad manjih hotela na nivou od oko 30 odsto popunjenosti. O stanju u hotelijerstvu, značaju jesenjih manifestacija, ali i izazovima koji očekuju turističku privredu predstojeće zime govori Nikola Pejović, predsjednik Udruženja hotela Crne Gore.
Sport i tradicionalne manifestacije kao zamajac postsezone
Prema riječima Pejovića, trenutni priliv gostiju u Budvi u velikoj mjeri zavisi od sportskih dešavanja i tradicionalnih lokalnih manifestacija.
"Znate i sami da je trenutno situacija u Budvi solidno popunjena, nije kao u špic sezoni, da budemo realni. Dosta hotela se zatvorilo, a dosta radi na nekih 30 odsto popunjenosti. Trenutno imamo turnir u boksu koji traje mjesec dana, a očekuje nas i turnir u šahu, što je dobro za velike hotele. Što se tiče manjih hotela, oni većinom žive od gostiju u prolazu koji ostaju jednu ili dvije noći. Održava se i manifestacija Dan širuna, koja je odlična atrakcija ne samo za mještane već i za ljude koji dođu sa strane, pa se cio region i Crna Gora spuste vikendom u Budvu", ističe Pejović.
On naglašava da su manifestacije od ključne važnosti za prevazilaženje sezonalnosti, ali da bi njihov koncept trebalo dodatno unaprijediti.
"Valjalo bi da manifestacija bude što više i da ne traju samo jedan dan, već dva do tri dana, kako bi gosti planirali duži boravak. Takođe, ono što bih tražio od Turističke organizacije jeste da nam što prije izbaci program za Novu godinu, jer dosta kasnimo. Tivat, Kotor i Herceg Novi su već objavili svoje programe i kod njih su rezervacije već počele. Valjalo bi da i Budva ne bude zadnja, već među prvima, ali to sve zavisi od ljudi koji rukovode", navodi predsjednik Udruženja hotela.
Zbog novih nameta mnogi hoteli stavljaju ključ u bravu
Dok se iz Vlade najavljuju novi ekonomski modeli, turistička privreda ne krije zabrinutost u vezi sa održivošću poslovanja tokom zimskih mjeseci.
"Mali porodični objekti navikli su da rade sa minimalnim brojem ljudi i oni će raditi. Međutim, dosta objekata koji su ranije radili tokom čitave godine jednostavno više neće da rade. Prema informacijama koje dobijam, mnogi će raditi do 10. ili 11. oktobra i onda staviti ključ u bravu. Sigurno će raditi samo tokom sezone, tih četiri do pet mjeseci ljeti, a zimi će se zatvarati jer su nameti i obaveze preveliki", upozorava Pejović.
On se osvrnuo i na širi ekonomski kontekst i potrebu za diverzifikacijom crnogorske ekonomije.
"Srednjoškolci će ubrzo imati plate gotovo na nivou onih sa fakultetom, uz razliku od možda 200 do 300 eura. Privatni sektor je taj koji puni državni aparat, a ne obrnuto. Vidim da se Ministarstvo turizma trudi da ne budemo samo destinacija primorskog turizma već da razvija turizam u čitavoj državi, ali mi i dalje najveći priliv novca imamo isključivo od turizma. Moralo bi se pronaći još neki modul — da li kroz proizvodnju, servise ili usluge — kako bismo imali i druge izvore prihoda", zaključuje Pejović.
Za mnoge male hotele i ugostitelje na crnogorskom primorju predstojeća zima biće ključni test održivosti i opstanka na tržištu.