Vušurović: Roditelji rizikuju zdravlje djece na plažama, skokovi sa stijena mogu prouzrokovati trajni invaliditet
Visoke temperature vazduha koje su zahvatile Crnu Goru predstavljaju ozbiljan zdravstveni izazov za najmlađe, a boravak djece na plažama u kritičnom periodu dana nosi ogroman rizik, upozorio je pedijatar Veselin Vušurović. On je istakao da su najmlađi sugrađani i turisti posebno osjetljivi na toplotni udar, sunčanicu i dehidraciju, te da bebe u prvoj godini uopšte ne bi trebalo izlagati suncu na plaži.
"Očigledno je da i dalje možemo vidjeti djecu na plažama u periodu kada struka savjetuje izbjegavanje otvorenog prostora. Kada nastupe ove povišene temperature i pojačano sunčevo zračenje, kod male djece dolazi do nekoliko veoma negativnih efekata. Prije svega, to su opekotine po otkrivenoj koži, glavi i leđima, od kojih se moraju čuvati šeširima, odjećom ili boravkom pod suncobranom", kazao je Vušurović u razgovoru za Radio Budvu.
Pedijatar je posebno upozorio na opasnost od toplotnog udara i objasnio roditeljima kako da prepoznaju prve alarmantne simptome kod djeteta.
"Boravak na velikoj toploti može lako dovesti do pregrijavanja i toplotnog udara, koji je veoma opasan. Glavni kriterijum po kojem roditelji mogu prepoznati da nastupa toplotni udar, odnosno da popušta dječija termoregulacija, jeste znak da dijete odjednom prestaje da se znoji na visokoj spoljašnjoj temperaturi. Sa druge strane, sunčanica, kao dejstvo direktnih sunčevih zraka na glavu, dovodi do povišene prokrvljenosti moždanih ovojnica, što uzrokuje glavobolju, povraćanje i pomućen vid", naglašava Vušurović.
On ukazuje i na problem dehidracije, objašnjavajući da kod djece, uslijed specifičnog gubitka vode i elektrolita, često izostaje osjećaj žeđi. Zbog toga je neophodno da konstantno imaju flašicu sa sobom, a idealan način rehidracije za veću djecu je mineralna voda bez ugljen-dioksida.
U ljetnjim mjesecima, kako dodaje, ključan saveznik je i pravilna ishrana koja ne bi smjela da opterećuje dječiji organizam.
"Ishrana u ovim vrućim danima ne bi smjela da sadrži velike količine bjelančevina – dakle manje mesa, pa čak i ribe, a više svježeg voća i povrća. Preporučuju se lagane bjelančevine poput mladog sira, piletine, raskuvane ribe u manjim količinama i jaja. Sve to mora biti prilagođeno dječjem apetitu koji je ljeti prirodno smanjen. Ne treba im davati hranu tešku za varenje, poput bureka, već polumasno kiselo mlijeko i, naravno, najveće količine vode", savjetuje pedijatar.
Vušurović je poslao poruku roditeljima kada je u pitanju uzrast djece i odlazak na more, ističući da bebe nemaju šta da traže na plaži.
"Mislim da u prvoj godini, ili bar u mjesecima dok dijete sisa, ono nije za izlaganje suncu na plaži, pa makar to bilo i pod suncobranom. Putovanje sa takvom djecom i boravak na plaži je veliki rizik po zdravlje, od kojeg dijete nema velike koristi, a vrlo lako može imati štetu. Donja granica za odlazak na more i plaže je najmanje devet mjeseci, a možda i cijela godina", naglasio je Vušurović.
Posebno dramatično upozorenje pedijatar je uputio tinejdžerima i mladima zbog sve popularnijeg trenda skakanja u vodu sa stijena i skakaonica, što je opisao kao potencijalnu "katastrofu".
"Ulazak u vodu koja ima oko 20 stepeni, sa spoljašnjih 30 ili 35, predstavlja strašan temperaturni šok za organizam. Tu je i blast udar u površinu vode, kao i opasnost od skrivenih stijena i ježeva pod površinom. Znam nekoliko slučajeva ljudi koji su stradali skakanjem na velikoj Ponti, ostali su nepomični u krevetu po 12 ili 15 godina i tako proživjeli život. To je ogroman rizik. Skokovi se mogu praktikovati isključivo u bazenima dovoljne dubine, sa same ivice i sa nivoa vode, uz prethodno kvašenje tijela, oprez i obavezan nadzor roditelja ili trenera", zaključio je Vušurović.