Bolji ishodi liječenja karcinoma dojke zahtijevaju rano otkrivanje, dostupne terapije i kontinuiranu podršku pacijentkinjama
U organizaciji NVO „Brini o sebi“ održana je panel diskusija posvećena unapređenju ishoda liječenja, smanjenju rizika od povratka bolesti i osnaživanju pacijentkinja.
Rano otkrivanje karcinoma dojke, pravovremeni početak liječenja, dostupnost savremenih terapijskih opcija i individualni pristup svakoj pacijentkinji ključni su faktori za unapređenje ishoda liječenja i značajno smanjenje rizika od relapsa. Ovo su glavne poruke sa panel diskusije pod nazivom „Kako unaprijediti ishode liječenja karcinoma dojke u Crnoj Gori i smanjiti rizik od povratka bolesti“, koju je u okviru radnog doručka organizovala NVO „Brini o sebi“.
Na skupu su predstavnice zdravstvenih institucija i udruženja pacijentkinja detaljno analizirale kompletan put pacijentkinje — od dijagnostike i organizovanog skrininga, preko izbora optimalnih terapija, do psihoonkološke podrške i kvaliteta života nakon terapije.
Cjeloživotna briga i rano otkrivanje kao prioritet
Predstavnica NVO „Brini o sebi“, Ivona Dabetić, istakla je da cilj zdravstvenog sistema i društva ne smije biti samo prepoznavanje bolesti na vrijeme, već i osiguranje da svaka žena dobije najbolju moguću šansu za potpun oporavak.
„Naš cilj ne treba da bude samo da bolest otkrijemo na vrijeme, već da svakoj ženi pružimo najbolju moguću šansu da se izliječi i nastavi život bez povratka bolesti. Želimo konkretne predloge za unapređenje zdravstvene zaštite, a ne samo prepoznavanje problema“, poručila je Dabetić.
Dr Adrijana Vujović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) iznijela je zabrinjavajuće podatke GLOBOCAN-a za 2024. godinu, prema kojima je u Crnoj Gori procijenjeno 493 nova slučaja i 166 smrtnih ishoda od karcinoma dojke.
Govoreći o rezultatima skrining programa u četiri opštine tokom 2025. godine, dr Vujović je navela da je od 17.800 žena iz ciljne grupe pregledano 45 odsto, pri čemu je biopsijom dijagnostikovano 22 karcinoma kod žena koje nijesu imale nikakve simptome.
„To su bile žene bez simptoma koje su smatrale da su zdrave. Zahvaljujući ovom pregledu postasvljena je dijagnoza u fazi kada je izlječenje daleko izvjesnije“, naglasila je dr Vujović, najavljujući proširenje skrininga na nacionalni nivo uz nabavku novih digitalnih mamografa i kontinuiranu edukaciju kadra.
Individualni pristup i značaj adjuvantne terapije
Dr Sanja Lekić iz Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) podvukla je da rano otkrivanje mora biti praćeno savremenim terapijskim rešenjima kako bi se spriječio povratak bolesti.
„Ukoliko bolest otkrijemo na vrijeme, ali nemamo adekvatne terapijske opcije za zaštitu od mogućeg povratka bolesti, nećemo biti dovoljno uspješni u dostizanju idealnog cilja — potpunog izlječenja“, kazala je dr Lekić.
Ona je objasnila da odluke o liječenju donosi multidisciplinarni tim na osnovu molekularnog podtipa tumora, starosti i specifičnih potreba pacijentkinje. Posebno je istakla ulogu adjuvantne (zaštitne) terapije nakon operacije, koja uništava mikroskopske ćelije karcinoma nevidljive standardnim pregledima, te pozvala na stalno širenje liste dostupnih savremenih ljekova.
Sistemska podrška i efikasnija dijagnostika
Ispred Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), Ružica Milutinović Đurišić naglasila je da je uloga Fonda stvaranje svih preduslova za nesmetan rad sistema — od nabavke opreme i ljekova do finansiranja edukacije kadra.
„Pravovremena reakcija smanjuje potrebu za složenim i skupim liječenjem, dugim hospitalizacijama i odsustvom sa posla. FZO nastoji da kroz saradnju sa proizvođačima ljekova omogući lakši pristup najsavremenijim terapijama“, istakla je Milutinović Đurišić.
Sa dijagnostičkog aspekta, dr Irena Tomašević Vukmirović iz KCCG ukazala je na standard da period od sumnje na karcinom do početka liječenja ne bi trebalo da traje duže od mjesec dana. Ona je navela da se zastoji u praksi najčešće dešavaju zbog čekanja na patohistološke i imunohistohemijske nalaze ili nedostatka kadra, zbog čega je ključno optimizovati svaki korak dijagnostičkog procesa.
Život nakon dijagnoze: Psihoonkološka podrška nije luksuz
Snažnu poruku poslala je Sanja Jušković iz udruženja pacijentkinja „Lantana“, podsjećajući da se borba ne završava napuštanjem bolnice jer strah od povratka bolesti ostaje trajno prisutan.
„Život nije na čekanju. Ne možemo čekati da strah prođe, ali možemo i moramo da živimo uprkos njemu. Mi nijesmo samo statistički broj — prije svega smo žene, majke, kćerke i sestre“, poručila je Jušković.
Ona je apelovala da psihoonkološka podrška i jasne informacije postanu sistemski dostupne svim pacijentkinjama u Crnoj Gori, a ne sporadična mogućnost.
Zaključak
Učesnice panela su saglasne da je za bolju budućnost i veće stope preživljavanja neophodna uska saradnja zdravstvenih vlasti, ljekara i udruženja pacijenata. Jedinstven stav svih aktera jeste da svaka žena u Crnoj Gori, bez obzira na opštinu u kojoj živi, mora imati jednak pristup pravovremenoj dijagnostici i najsavremenijim vidovima liječenja.
