Budva u potrazi za hiljadama sezonaca, radna snaga stiže čak i iz Azije i Afrike
Iako su turistički poslenici tokom zime i proljeća prognozirali da će crnogorskom primorju, a posebno Budvi, ove sezone biti potreban rekordan broj radnika, ljeto je i zvanično počelo, a procjene o velikoj potražnji su se obistinile. Sezonsko zapošljavanje trenutno je jedna od glavnih aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, a pritisak na tržište rada je ogroman, kazao je Nebojša Vujaćič iz budvanskog zavoda za zapošljavanje.
Potražnja za radnicima nikad veća, u Budvi oglašeno preko 4.200 mjesta
Iz godine u godinu, širenje turističke infrastrukture diktira i potrebu za novim kadrom, što potvrđuju i zvanični podaci sa terena.
"Potražnja za sezonskim radnicima je ogromna. Upravo sam izvadio podatke – podnijeto je preko 1.000 oglasa i za sada imamo potražnju za oko 4.200 sezonskih radnika u Budvi. Iz godine u godinu ta potreba raste jer se izgrađuju novi hoteli, turistički objekti i mini hoteli. Najviše se traže kuvari, konobari, pomoćni radnici, sobarice i servirke, a vjerujem da će ona početna procjena turističkih poslanika od 6.000 potrebnih sezonaca na kraju biti u potpunosti ispunjena", ističe sagovornik.
I javna preduzeća "kubure" sa kadrom
Problem deficita radne snage ne zaobilazi ni lokalni javni sektor koji tokom ljetnjih mjeseci radi pod duplim opterećenjem.
"Javna preduzeća na teritoriji naše opštine takođe imaju značajno povećan obim posla i veliku potrebu za sezoncima. Konkretno, Komunalno preduzeće traži veći broj radnika na održavanju higijene i zelenih površina. Prema informacijama koje imam, i oni u velikoj mjeri 'kubure' sa radnicima, jer danas na tržištu uopšte nije jednostavno pronaći potreban broj ljudi", objašnjava Vujačić.
Disproporcija na birou: Radnici stižu iz Nepala, Indije i Tanzanije
Iako je potreba za radnom snagom u hiljadama, broj domaćih lica na evidenciji budvanskog biroa je minimalan, zbog čega se poslodavci masovno okreću uvozu radne snage – ne samo iz regiona, već i sa udaljenih kontinenata.
"Stručnost je ono što je najteže naći. Prijatelji koji drže restorane stalno me zovu i žale se da im najviše fale kuvari, pomoćni kuvari i roštiljdžije, ali ništa manje ne zaostaje ni potražnja za sobaricama. Došlo je vrijeme da radnika jednostavno nema – ni u građevini, ni u turizmu, pa čak ni u poljoprivredi za berbu voća. Svjedoci smo da je ove godine u budvanske objekte primljen veliki broj lica iz inostranstva, poput Indije, Nepala, Tanzanije i Tunisa. Taj problem nedostatka domaće snage će iz godine u godinu biti sve veći", upozorava naš sagovornik.
Studenti i srednjoškolci spasavaju sezonu
U rješavanju ovog velikog jaza između ponude i potražnje, ključnu ulogu ove godine odigrali su sajmovi zapošljavanja i aktivacija najmlađe radne snage.
"Sajmovi zapošljavanja su u ovom trenutku zaista mnogo pomogli. Veliki broj studenata i srednjoškolaca se izjasnio da želi da radi i oni u velikoj mjeri spasavaju sezonu i smanjuju postojeći jaz. Prema zakonu, radni odnos se može zasnovati već od 15. godine života, i primjetno je da se ove sezone zaposlio zaista veliki broj redovnih učenika i studenata", objašnjava Vujačić.
Rigorozne kontrole i manji doprinosi: Više od 95% radnika je prijavljeno
Pitanje radnih prava i legalnih tokova u periodu od juna do oktobra strogo je regulisano, a sagovornik napominje da stranci i domaći radnici uživaju potpuno isti pravni status.
"Stranci dobijaju radne dozvole preko Ministarstva unutrašnjih poslova, obično na period do šest mjeseci, i imaju apsolutno sva prava – moraju biti prijavljeni na penzijsko i zdravstveno osiguranje. Moja procjena je da danas sigurno 95% poslodavaca regularno prijavljuje radnike. Prvo, doprinosi više nisu visoki, zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog je praktično ukinuto, pa na minimalnu zaradu od 450 eura doprinosi ne iznose ni 100 eura. Više nema izgovora za rad na crno kao nekada, a i inspekcijske kontrole na terenu su izuzetno rigorozne", jasni su iz Zavoda.
Žene traženije na primorju: Lakše do posla za sobarice i servirke
Na pitanje da li tržište u Budvi tokom ljeta više vapi za muškom ili ženskom radnom snagom, praksa pokazuje zanimljiv trend.
"Iz dugogodišnjeg iskustva mogu reći da je generalno veća potražnja za ženskom radnom snagom. Kada me kolege i prijatelji zamole da pomognem u zapošljavanju njihove djece, primjećujem da mi je uvijek znatno teže da pronađem angažman za muškarce. Sa druge strane, mjesta za sobarice, servirke i pomoćne radnice u kuhinjama ima na pretek, pa se ta mjesta i brže popunjavaju", zaključuje sagovornik.