Građani vjeruju da prepoznaju propagandu, ali manje od polovine redovno provjerava informacije
U Crnoj Gori gotovo 80 odsto građana starosti od 16 do 75 godina smatra da može prepoznati propagandu i pristrasnost u vijestima, ali manje od polovine njih redovno provjerava izvore, dok je čak 40 odsto već podijelilo informaciju za koju se kasnije ispostavilo da je lažna.
Ovo su ključni rezultati istraživanja javnog mnjenja „Medijska pismenost u Crnoj Gori“, koje je za potrebe Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i Misije OEBS-a u Crnoj Gori sprovela agencija IPSOS na reprezentativnom uzorku od 1.013 građana.
Direktorica AMU Sunčica Bakić upozorila je da u eri algoritama i generativne vještačke inteligencije najveći problem više nije nedostatak informacija, već njihov višak.
"Medijska pismenost počinje onda kada, umjesto pitanja 'šta ovdje piše?', počnemo postavljati pitanje 'zašto mi je ovo prikazano?'. Pojedinačne aktivnosti nijesu dovoljne ako nijesu povezane u dugoročan sistem. Potreban nam je jasan nacionalni plan i koncept razvoja medijske pismenosti koji će povezati obrazovanje, regulatora, medije, univerzitete i civilni sektor", poručila je Bakić.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukaas istakao je da medijska pismenost predstavlja ključan segment izgradnje otpornih društava. On je naglasio da obrazovanje u ovoj oblasti treba prilagoditi različitim starosnim grupama, integrisati ga u formalno obrazovanje, te pružiti građanima više znanja o funkcionisanju algoritama i vještačke inteligencije.
Predstavljajući detalje istraživanja, Vladimir Raičević iz IPSOS-a ukazao je na jasne generacijske razlike i medijske navike građana.
"Televizija je i dalje najčešći svakodnevni izvor informacija za 61 odsto građana, dok društvene mreže koristi 54 odsto. Međutim, među mladima su društvene mreže znatno važniji izvor vijesti od televizije. Čak 40 odsto populacije provodi četiri ili više sati dnevno na internetu, dok kod mladih taj udio iznosi šest ili više sati", naveo je Raičević.
Istraživanje je pokazalo da Instagram i Facebook imaju najveći domet (po 66 odsto), dok najbrži rast bilježi TikTok sa gotovo 35 odsto korisnika. Takođe, 81 odsto građana primjećuje izraženu političku podijeljenost medija, pri čemu društvene mreže navode kao glavno mjesto susreta sa lažnim vijestima (64 odsto), iako im ujedno najmanje vjeruju.
Prosječan indeks medijske pismenosti u Crnoj Gori ove godine iznosi 12,16 od maksimalnih 25 poena, pri čemu je uočena najveća razlika u odnosu na nivo obrazovanja ispitanika. Raičević je zaključio da samopouzdanje građana u prepoznavanje manipulacija ostaje visoko, ali slabe navike provjere informacija, zbog čega je građanima potrebno praktično pokazati kako da kritički vrednuju sadržaje koje svakodnevno konzumiraju.