Jovanović: Budva pokazuje da su tačke susreta moguće, Crna Gora je naša jedina kuća

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović poručio je, gostujući u specijalnoj emisiji Radio televizije Budva „Crna Gora, tačka susreta“, da je dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti vrijeme da podjele ostanu dio prošlosti, a da fokus društva bude na budućnosti, evropskom putu i kvalitetu života građana.

Specijalna emisija „Crna Gora, tačka susreta“, posvećena Danu obnove nezavisnosti Crne Gore, emitovana je na programu Radio televizije Budva. Emisiju su vodili Sabrija Vulić, glavni i odgovorni urednik Radio televizije Budva, i Jadranka Nikić, urednica Televizije Budva.

Govoreći o značaju 21. maja i dvije decenije od obnove nezavisnosti, predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović ocijenio je da je 2006. godina bila jedan od najvažnijih, ali i najkompleksnijih trenutaka savremene crnogorske istorije.

„To je definitivno kompleksnost našeg društva te 2006. koja iz ove perspektive djeluje dosta daleko. Prošlo je dvije decenije. Znamo da je podijelila Crnu Goru još jednom po određenim šavovima i da 2006. godina budi mnoge emocije“, kazao je Jovanović.

On je naveo da je referendumska atmosfera bila snažno politički obojena, te da se nije dovoljno mislilo o periodu koji će uslijediti nakon referenduma. Kako je istakao, Crna Gora je od 2006. do danas prošla kroz turbulentne političke procese, uz mnogo nade, ali i iznevjerenih očekivanja.

Jovanović je kazao da su se nakon 2006. godine pojedini građani koji su glasali za opstanak zajedničke države osjećali zapostavljeno, dok se nakon promjena 2020. godine sličan osjećaj javio kod dijela prosuverenističkog bloka.

„Mislim da ni jedni ni drugi nijesu bili u pravu i da možemo danas da svjedočimo da je nezavisnost Crne Gore i 2006. i 2020. i 2026. godine, i tako će biti u narednom periodu, međunarodno javno pitanje, da tu više nema nikakvih preispitivanja“, poručio je Jovanović.

Prema njegovim riječima, buduće generacije ne treba da budu opterećene podjelama prošlosti, već da iz njih izvuku pouke i Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu.

„Buduće generacije tim nijesu opterećene. I to je negdje naš zadatak da generacije koje dolaze nijesu opterećene tim podjelama prošlosti, niti svako malo preispitivanjem. Te podjele treba da ostanu samo kao istorijsko štivo, u smislu da iz njih izvlače pouke, a da ovu državu doživljavaju kao svoju kuću, rezervnu nemaju“, kazao je Jovanović.

Govoreći o Budvi, Jovanović je istakao da ovaj grad danas pokazuje da je moguće graditi saradnju i zajednički interes, bez nacionalnih tenzija i političkog profitiranja na podjelama.

„Danas u Budvi vi nemate nikakve nacionalne tenzije, nemate pokušaj političkog profitiranja na tim nacionalnim podjelama, već postoji čak i približavanje različitih političkih ideologija ili provenijencija koje su bile na potpuno suprotnim stranama unazad ovih dvadeset godina. To je najveća vrijednost Budve“, istakao je Jovanović.

On je ocijenio da je Budva danas primjer tačke susreta, gdje ljudi različitih političkih stavova mogu da se okupe oko onoga što je dobro za grad.

„To je tačka spajanja kad oni koji su do juče mislili drugačije, smatrajući da treba da rade nešto dobro za ovaj grad, nađu zajednički jezik, nađu te tačke spajanja. Ukoliko postoji dobra namjera, uvijek ćemo ih naći“, poručio je predsjednik Opštine Budva.

Jovanović je dodao da se lokalna uprava želi baviti konkretnim razvojnim pitanjima, među kojima su povećanje budžeta, zaštita opštinske imovine, izgradnja institucija kulture, očuvanje prostora i unapređenje kvaliteta života građana.

Kako je naveo, Budva danas govori o progresu, o tome kako da se gradski budžet unaprijedi, kako da se sačuva imovina i kako da se stvaraju bolji uslovi za život u gradu.

On je kazao da evropske integracije Crne Gore zahtijevaju novi pristup politici i ljude koji nijesu opterećeni podjelama prošlosti.

„Oni koji su Crnu Goru svađali trideset godina, bez obzira nalazili se na strani vlasti ili opozicije, treba da budu isključivo rezervisani za prošlost“, poručio je Jovanović.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebni ljudi koji žele dobro, koji su spremni da rade i koji mogu da vode procese u pravcu evropske budućnosti.

U završnoj poruci povodom 21. maja, Jovanović je kazao da je suštinsko pitanje danas da li građani Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i zajedničku kuću.

„Ja lično smatram da smo na ovom prostoru privilegovani i da živimo u jednoj od najljepših država svijeta. To odgovorno tvrdim, gledajući ukupnu teritoriju, samu kompoziciju države, njenu lokaciju, gdje imate od mora do planina na jednom nevjerovatnom mjestu prisutno sve, da ste država koja razvija turizam, koja može ekonomski da se otvori prema Evropi i svijetu, da kao takvu treba da je posmatramo i da je čuvamo“, kazao je Jovanović.

On je poručio da dvadeset godina od obnove nezavisnosti treba posmatrati kao most među građanima i priliku da se društvo okrene evropskoj budućnosti.

„Ovo je poziv da iskoristimo tih dvadeset godina, neka budu most među nama ili te tačke spajanja gdje treba da se sretnemo negdje na sredini i da nastavimo dalje“, poručio je Jovanović.

„Nemojmo da se bavimo prošlošću. Nemojmo da se bavimo da li je taj 21. maj za nekoga bio dobar ili loš, čak i politički. Sve to treba smjestiti u neki politički kutak, a iskoristiti priliku koja nam je sada data da budemo dio Evropske unije, da nastavimo naprijed“, kazao je Jovanović.

Posebno je naglasio da Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu i jedinu kuću.

„Naša je obaveza da svi ovu državu doživljavamo kao svoju, bez obzira da li se izjašnjavamo, kao što je u mom slučaju kao Srbin, ja druge države nemam. Crna Gora je moja matična država, država u kojoj su mi rasli od prađeda, đeda, pa tako nadalje, gdje rastu moja djeca. Mislim da to treba da bude zajednička kuća svih nas, da je kao takvu gradimo, ljubomorno čuvamo, budemo dio Evrope i da je predamo budućim naraštajima da budu mnogo pametniji i mnogo bolji od nas“, zaključio je Jovanović.

Specijalna emisija „Crna Gora, tačka susreta“ otvorila je prostor za razgovor o tome šta 21. maj znači danas, dvadeset godina kasnije, ali i kako Budva može biti primjer društvenog dijaloga, razumijevanja i zajedničkog rada u interesu svih građana.