Koliko je opravdan jaz između poslaničkih i prosječnih plata?

Iako podaci pokazuju da je prosječna poslanička plata čak oko 85 odsto viša od prosječne zarade u državi, poslanici kažu da je posljednjih godina socioekonomski jaz između parlamentaraca i građana značajno smanjen. Sindikalci, ipak, konstatuju da je tolika razlika u primanjima neopravdana, te da je rješenje u povećanju zarada svih zaposlenih.

Prema analizi Centra za građansko obrazovanje, prosječna poslanička plata za 85 odsto je veća od prosječne zarade u Crnoj Gori, koja iznosi nešto više od 1.000 eura. Razlika u primanjima dodatno se uvećava na osnovu varijabila koje je u junu primilo 30 poslanika, a nekima od njih taj dodatak na zaradu premašivao je 800 eura. To znači da su predstavnici građana s dužim stažom u parlamentu prošlog mjeseca primili gotovo 3.000 eura.

Poslanike smo pitali da li je, po njihovom mišljenju, takva razlika u primanjima pravedna. U aktuelnoj većini i opoziciji složno odgovaraju da je socioekonomski jaz između poslanika i prosječnih građana značajno smanjen u posljednjih nekoliko godina.

„Siguran sam da razlika postoji, mada smo radili i radimo na tome da razlika bude što manja, jer smo povećali prosječnu zaradu zaposlenih u Crnoj Gori, a u naša primanja ipak nijesmo dirali. Neka uporede naša primanja s primanjima u susjedstvu, pa će vidjeti. Ipak smo radili i radimo na tome i nadam se da ćemo uspjeti da ta razlika bude što manja, odnosno da ćemo raditi na poboljšanju statusa svih zaposlenih u Crnoj Gori“, kazao je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.

Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA kazao je da je ono protiv čega je uvijek bio jeste kada se koriste neke dodatne mogućnosti koje zakon daje javnim funkcionerima i poslanicima.

"Mislim da je to onda već previše, poput varijabila, službenih telefona, službenih automobila i tako dalje. Ali, u svakom slučaju, to je nešto što se iz godine u godinu smanjuje kada je u pitanju sam jaz između prosječne zarade u državi i plate poslanika“, rekao je Mikić.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da nije opravdano da poslanici imaju znatno veće plate od prosjeka. Rješenje je, kako nam je kazao Radomir Božović, u povećanju zarada svih zaposlenih.

„Kako do toga možemo doći? Ne tako što ćemo smanjivati zarade poslanicima ili ljekarima, koji su dobili značajno uvećanje zarada prije par godina, ili univerzitetskim profesorima, već tako što treba povećavati ostale zarade“, rekao je Božović.

Božović je napomenuo da se Unija već mjesecima trudi da sa Vladom postigne dogovor o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta za 10 odsto.

Posebno se osvrnuo na prosvjetne radnike, čije su plate, kako navodi, i dalje ispod državnog prosjeka. To, kako smatra Božović, djeluje demotivišuće na zaposlene, kao i na one koji namjeravaju da se bave tim poslom.