Krsmanović: Obuhvat vakcinacijom može dostići 90 odsto do kraja novembra

Može li država usloviti boravak djeteta u vrtiću vakcinacijom i gdje je granica između zaštite javnog zdravlja i prava djeteta – pitanja su o kojima se danas raspravlja pred Ustavnim sudom. O pitanju koje je posljednjih godina izazivalo brojne polemike govore predstavnici podnosilaca inicijativa, Ministarstva zdravlja i stručnjaci iz oblasti epidemiologije, prava djeteta, psihologije i ranog razvoja.

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da se pred Sudom danas razmatraju važna ustavno-pravna pitanja. Ona je istakla da rasprava ne dovodi u pitanje značaj imunizacije, već da se razmatra odnos mjere o obaveznoj vakcinaciji i prava pojedinca.

Armenko je poručila da je zadatak Suda da utvrdi da li je mjera u skladu sa Ustavom i da li postoji pravična ravnoteža između zaštite javnog zdravlja, prava djeteta i prava roditelja.

Sudija Nikola Mugoša kazao je da je zadatak Ustavnog suda danas da odmjeri dva ustavna principa-pravo na zdravlje i pravo na privatni život.

“Djeca koja nijesu vakcinisana zbog aktuelne zakonske odredbe trpe posljedice da ne mogu pohađati vrtić i ne mogu se socijalizovati. To je potpuno jasno. Sa druge strane postoji obaveza države da preuzima preventivne, razumne mjere kada djeca zbog kompromitovanog imunog sistema ili drugih zdravstvenih problema ne mogu da budu vakcinisana. Crna Gora je daleko od onoga što bi moglo biti kolektivni imunitet”, naveo je Mugoša.

On je naveo da u konkretnoj situciji moramo uvažiti štetu koja je već nastala za djecu koja ne pohađaju vrtiće, tako i potencijalni rizik koji može nastupiti za svu onu djecu koja zbog objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.

“Ako imamo u vidu ova dva prava i trebamo da ih odmjerimo, ako odgovarate na pitanje na koji način država u zemlji u kojoj postoji nizak stepen imunizacije, može zaštiti jedno od najvažnijih prava-pravo na život, upravo te djece, koja iz objektivnih razloga ne mogu primiti vakcinu i koja u potpunosti zavise od razultata koletivnog imuniteta”, pitao je Mugoša.

Na to je Vesko Pejak iz Instituta alternativa odgovorio da je jedna mjera da se komunicira sa građanima.

“Ministarstvo zdravlja bi trebalo da aktivnom kampanjom koju nijesu vodili, ne samo kroz medije, no i na terenu, da ardi na povjerenju i na tome da odnos sa građanima bude prisniji, bolji, kvalitetniji, da se brže i efektivnije odgovara na pitanja. Da se radi na edukaciji. Represijom ćete sigurno postići neki efekat. Ja sam siguran da ćete procenat podići za 5-6 procenata, ali sa siguran da će to dugoročno padati. Samo je jedna mjera – da se komunicira sa građanima”, poručio je Pejak.

Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić nadovezala se i kazala da je ovdje pitanje povjerenja, zdravstvenog sistema i od 1. septembra- pitanje podjela.

“Samo treba odmjeriti posljedice koje će dugoročnp ovakvo rješenje donijeti. Što se tiče zdravlja, koje moramo staviti na prvo mjesto, tu nema dileme, ustavri pitanje je jesmo li uradili sve što je zakonska obaveza, to vas molim da provjerite kada budete odlučivali. Ako smo mi istinski zakon sprovodili kako valja, iskonski bile dobre kampanje, iskonski imali dobar zdravsteni sistem, ako je sve u redu onda da”, istakla je Žunjić.

Niko nije prijavio nijednog pedijatra za širenje dezinformacija

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević kazala je duboko razumije i cijeni brigu i strahove roditelja za svoje dijete.

“Cilj Ministarstva zdravlja i ove zakonske odredbe nije da se bilo koje dijete isključi ili kazni za socijalizaciji. Naprotiv, naša ustavna i ljudska dužnost utemeljena je u članu 69 Ustava da stvorimo sigurno, toplo i bezbjedno okruženje u kojem svako dijete može nesmetano da raste, uči i razvija se zaštićeno od bolesti koje možemo i moramo spriječiti. Osnovni cilj i razlog pripisivanja predmetne odredbe zakona je unapređenje sistema zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a posebno zaštita zdravlja djece, koja zbog postojanja trajne medicinske kontraindikacije ne mogu da prime određenu vakcinu, očuvanju kolektivnog imuniteta i povećanje obima vakcinacije”, rekla je ona.

Sudija Ustavnog suda Jovan Jovanović pitao je Ministarstvo zdravlja da li su donijete pravne mjere koje bi omogućile jednom od roditelja da odsustvuje sa posla radi čuvanja djeteta, bilo to plaćeno ili neplaćeno odsustvo.

Sutkinja Jelena Ružičić kazala je da je kao problem na nivou Crne Gore prepoznata nedovoljna komunikcija pedijatara sa roditeljima.

“Da li vam je poznato da se prilikom sprovođenja imunizacije stavlja fokus na bezbjednost vakcina, uključujući i na neželjenje reakcije, kako bi se roditeljima olakšala sumnje i zabrinutost. Da li ste preduzeli neke mjere da se to poboljša?”, pitala je Ružičić.

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović odgovorila je da sve usmene pritužbe koje su dobijali od građana o različitim stavovima pedijatara vezano za vakcine nisu mogli uvažiti.

“Jer nam je potreban pisani trag da taj neko vodi antivaksersku kampanju. Iz razloga što je došlo više pritužbi na to iz analize UNICEF-a da pedijatri ne ostvaruju dobru komunikaciju sa roditeljima sprovedenu su brojne edukacije sa pedijatrima i medicinskim sestrama u savjetovalištu o načinu komunikcije sa roditeljima”, istakla je Krsmanović.

Mirjana Vlahović Andrijašević ohrabrila je roditelje da upute pisane zahtjeve kako bi mogli da kanališu situaciju sa pedijatrima i kako bi ih na adekvatan način kaznili.

Sutkinja Jelena Ružičić je kazala da se u praksi pojavilo da djeca koja imaju privremene kontraindikacije i ne mogu da prime vakcinu koja je obavezna po kalendaru,a istovremeno mogu da pohađaju vrtić.

“Šta je sa tom djecom?”, pitala je Ministarstvo zdravlja.

Krsmanović je odgovorila da su privremene kontraindikacije akutna stanja zbog kojih djeca inače ne mogu boraviti u vrtiću.

“Nakon završenog akutnog stanja, dijete se javlja izabranom pedijatru, nastavlja se proces imunizacije i ono može boraviti u vrtiću. Problem su djeca koja značajno kasne sa programom obavezne imunizacije i kod njih trentno postoji privremena kontraindikacija, oni trenutno ne mogu dobiti potvrdu da borave u vrtiću, jer značajno kasne sa programom”, odgovorila je Krsmanović.

Sudija Faruk Rasulbegović pitao je šta se desi sa djecom koja su u ispitavanja nekog neurološkog poremećaja gdje vakcinacija mora biti privremeno odložena, a zvanična medicina još uvijek ne može da izdaje trajnu potvrdu o izuzeću.

“Da li dijete koje ima alergiju na npr kikiriki, da li je ono izuzeto”, pitao je Rasulbegović.

Na to pitanje, kako je poručila generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović, trebala bi da odgovori struka, ukoliko pedijatri nemaju odgovor na njega.

Sudija Nikola Mugoša pitao je da li su Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore kreirali pravno predvidivi ambijent za roditelje, imajući u vidu o kakvoj značajnoj promjeni se radi.

“Da li su mjere iz akcionog plana ostale mrtvo slovo na papiru ili su one, i u kojoj mjer, realizovane? Na koji način mislite da se ova mjera ostvaruje imajući u vidu da ovo ograničenje postoji za djecu koja pohađaju vrtiće. Djeca u predškolskom uzrastu su vrlo mobilna, ona se sastaju u igraonicama, igralištima, imamo i dnevne boravke…Koliko je pedijatara prijavljeno da su davali dezinformacije javnosti”, pitao je Mugoša.

Mirjana Vlahović Andrijašević iz Ministarstva zdravlja kazala je da niko nije prijavio nijedog pedijatra.

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko pitala je Ministarstvo zdravlja da li je normativno obezbjedilo mogućnost individualne procjene kontraindikacije, odnosno omogućavanje pravnog puta da pojedinac osporava individualnu kontraindikaciju i na koji način se pacijenti upoznaju sa tom pravnom zaštitom.

“Da li u zakonu postoji mogućnost na individualnu procjene kontraindikacije?”, pita Armenko Ministarstvo zdravlja.

Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Jelica Krsmanović kazala je da privremenu kontraindikaciju za imunizaciju utvrđuje doktor.

“Ako izabrani doktor ne utvrdi privremenu ili trajnu kontraindikaciju može da traži mišljenje stručnog tima za kontraindikacije koji se obrazuje kao specijalistički konzilijum epidemiologa ili multidisciplinarni konzilijum sačinjen od specijalista odgovarajućih grana medicine na IJZ”, objasnila je Krsmanović.

Armenko je onda pitala na koji način su ta prava dostupna građanima.

“Koje okolnosti se cijene kada i u kojem trenutku se uvodi određena mjera kada prethodna ne daje rezultat, koji je period praćenja. Kada procjenjujtete kada jednu mjeru treba zamijeniti drugom”, pitala je Armenko.

Krsmanović je navela da se dugi niz godina prati pad imunizacije u kontinuitetu da pored svih provedenih mjera one nisu dale rezultate, za razliku od ovih od prije mjesec koje jesu.

“Ova mjera mora biti minimuim godinu dana u primjeni da bi mi mogli da jasno utvrdimo da je efekat njen bio dobar i održiv”, kazala je Krsmanović.

Radili su, kaže, okvirnu projekciju za poslednjih mjesec dana imunizacije kada su imali mnogo veći odaziv nego u prvih sedam mjeseci.

“Ako bi ostao ovaj kontuinitet vakcinacije mi bi obuhvat od 90 odsto imali već krajem novembra. U ovom trenutku govorimo o djeci predškolskog uzrasta”, kazala je Krsmanović.

Da li da nam na 1.000 oboljelih umre jedno do troje djece kad već imamo imamo razumno bezbjednu i efikasnu mjeru

Predstavnik Instituta za javno zdravlje Dragan Lauševićkazao je da, kakva god bila odluka, cilj nije da se govori o pobjednicima i gubitnicima, već da se pronađe najbolje rješenje.

“Naš osnovni zadatak je da zaštitimo zdravlje.Osnovni postulat kojeg se držimo jeste da sve ono što može da se spriječi razumnim, dovoljno djelotvornim mjerama, mjerama koje su razumno bezbjedne i koje su efikasne sa stanovišta angažmana adekvatnih ljudskih resursa koji su nam dostupni, vremena koje možete izdvojiti i materijalnih sredstava sa kojima država raspolaže treba primijeniti. Ono što ne možemo da spriječimo – naš zadatak je da probamo da rano otkrijemo. Zašto? Zato što je prognoza bolja”, kazao je Laušević.

Objašnjava i šta se dešava ako dođe do masovnog obolijevanja.

“Samo na početku moje karijere sam vidio epidemiju morbila, odmah posle toga je uvedena druga doza…Vakcinaciji je zadatak da smanji obolijevanje, a tek indirektno smrtnost. Ako imamo veliki broj oboljele djece, mi imamo zatrpane domove zdravlja, gužve, nezadovoljne roditelje djece koja su oboljela od morbila i onih koji tek treba da liječe djecu a ne mogu tamo, imamo i djecu koja nemogu da se vakcnišu-dakle trpe i ta druga djeca. Iammo roditelje koji moraju da čuvaju djecu, ekonomske probleme, odsistvo djece iz škola… Ako je broj oboljelih veliki mogući su rijetki smrtni slučajevi. Mi ne želimo da plašimo naciju. Morbili nisu preteška bolest što se tiče smrtnosti, ali izazivaju brojne komplikacije”, istakao je Laušević.

Govoreći o vakcinaciji, Laušević je kazao da je njen cilj smanjenje broja oboljelih i komplikacija. Upozorio je da bi veći broj oboljelih od morbila dodatno opteretio zdravstveni sistem, dok bi u rijetkim slučajevima mogao dovesti i do smrtnog ishoda.

“Ako imamo djelotvornu i razumno bezbjednu mjeru, postavlja se pitanje da li želimo da na 1.000 oboljelih izgubimo jedno do troje djece“, kazao je Laušević.

On je upozorio i da bi epidemija tokom zime ili proljeća mogla imati šire posljedice, uključujući opterećenje zdravstvenog sistema i potencijalni uticaj na turističku sezonu.

Laušević je kazao da je obuhvat vakcinacijom, posebno MMR vakcinom, značajno opao, čime je povećan rizik od pojave morbila. Prema njegovim riječima, vakcinacija je jedina proaktivna mjera za koju trenutno ne postoji jednako efikasna alternativa.

“Oni koji imaju mogućnost da budu vakcinisani treba da zaštite one koji to ne mogu”, poručio je Laušević.

On je ocijenio da je aktuelna mjera rezultat potrebe da se reaguje na nizak obuhvat vakcinacijom i realan rizik od širenja virusa.

Sudija Predrag Krstonijević pitao je koja bolest se štiti vakcinama ima najveći epidemiloški rizik.

“Male boginje ili morbile predstavljaju bolest koja je trenutno nama najvažnija zbog te svoje karakteristike da se virus vrlo lako širi u ovoj osjetljivoj populaciji. Ako bi smo mi svi ovdje bili osjetljivi, u običajnim načinima kontakata od 12-18 osjetljivih osoba mojim uobičajenim načinom kontaktiranja mogu da inficiram. U vrtićima su ti kotakti bliži. Drugi je veliki kašalj, on je opasan. Zatim je tu difterija, dječija paraliza..”, odgovorio je Laušević.

Senad Begić iz UNICEF-a ističe da vakcine protiv svih ovih 11 bolesti predstavljaju najtemeljnije testirane i najkntuirano praćene medicinske proizvode, uključujući i ljekove.

Navodi da je većina neželjenih događaja nakon vakcinacije blaga i kratkotrajna.

“Ozbiljni neželjeni događaji jesu mogući, ali su izuzetno rijetki. Tako da koristi od vakcinacije djece daleko nadmašuju sve rizike. Dakle, rutinske vakcinacije su bezbjedne i učinkovite, a njihova bezbjednost se kontuirano prati. Analiza koju je predvodila SZO zajedno sa nama je obuhvatila period od 1974. do 2024.godine i studija je utvrdila da je imunizacija u ovih pola vijeka spasila najmanje 154 miliona života , od kojih je 101 milion spašenih novorođenčadi i male djece. To u suštini znači šest spašenih života svakog minuta”, naveo je Begić.

Da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna

Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić poručila je da roditelji nijesu protiv vakcinacije, već preispituju da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna.

“Djeca ne biraju pedijatra i ne odlučuju o vakcinaciji, ali posljedice odluka odraslih snose upravo ona”, kazala je Žunjić.

Ona je navela da problem pada vakcinacije traje godinama i da prije izmjene zakona treba analizirati kako se postojeći propisi primjenjuju, kao i rad zdravstvenog sistema i informisanje roditelja.

Žunjić je dodala da samo donošenje zakona nije dovoljno za vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sistem.

Prema riječima Žunjić, prije donošenja novih mjera potrebno je analizirati kako se postojeći zakon primjenjivao, koliko je roditelja zbog nepoštovanja obaveze zaista sankcionisano, kao i da li su kampanje države o vakcinaciji bile dovoljno adekvatne i kontinuirane.

“Ne možemo zanemariti stavove i strahove roditelja, posebno kada od pedijatara dobijaju različite informacije”, kazala je Žunjić.

Ona je ocijenila da se mora postaviti pitanje zbog čega bi novi pristup dao bolje rezultate ukoliko postojeći zakonski okvir nije dosljedno primjenjivan.

“Ako zakon nijesmo adekvatno primjenjivali deset godina, zašto vjerujemo da ćemo novi primjenjivati?”, navela je Žunjić.

Posebno je ukazala na djecu koja trenutno ne mogu da pohađaju vrtiće, navodeći da dio njih boravi u privatnim čuvaonicama, kreativnim centrima, sportskim klubovima i radionicama.

“Ako djecu iz vrtića usmjeravamo u sisteme koje država ne kontroliše u istoj mjeri, postavlja se pitanje gdje su ta djeca i ko ih prati”, kazala je ona.

Žunjić je istakla da vrtić nije važan samo zbog zdravstvenog sistema, već i zbog obrazovanja, socijalizacije i razvoja djece, posebno onih iz ranjivih kategorija.

“Najbolji interes djeteta ne može se posmatrati samo kroz zdravlje i vakcinaciju. Potrebno je sagledati sve aspekte njihovog razvoja i dobrobiti”, zaključila je Žunjić.

Pejak: Troškovi od mogućih tužbi biće preko 10 miliona eura

Vesko Pejak iz Instituta alternativa pita ko će snositi posljednice odluke roditelja da ne vakciniše svoje dijete.

“Ne snosi roditelj, već dijete. To je pravni nonsens. Zašto se posljedice nevakcinacije ne donose na onoga ko je donio tu odluku”, pitao je Pejak.

Navodi da je Ministarstvo zdravlja dijelilo privatne zdravstvene podatke ustanovama koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu tih podataka.

“To na neki način utiče i na stigmatizaciju određene grupacije, najranjivije”, ukazao je Pejak.

Dodaje da je 27.000 mališana trebalo da bude upisano u vrtiće.

“Njih 16.000-17.000 se nije upisalo. Šta će se desiti kada ti ljudi donesu dokaze da su iz bolnice prenijeli zdravstveni podatak ustanovama koje nijesu sertifikovane za čuvanje toga i pokrenu tužbu? Neka je prosječno 300-400-500 eura, plus putni troškovi, ukupni troškovi za obrazovni sistem, jer će tužiti vrtiće, preći će 10 miliona eura. To su direktne posljedice onoga o čemu mi danas raspravljamo”, kazao je Pejak.

Dodaje da vakcinacija u Švedskoj nije obavezna, ali da je procenat vakcinacije visok, jer imaju povjerenja u zdravstveni sistem.

Na raspravi učestvuju predstavnici NVU Udruženje Roditelji i Alternativa Crna Gora, koje su podnijele inicijative, kao i predstavnici Ministarstva zdravlja.

Stručna mišljenja iznijeće epidemiolozi Dragan Laušević, predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i Senad Begić, predstavnik UNICEF-a, zatim Nela Krnić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za praćenje prava djeteta, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Nevena Vučković Šahović, stručnjakinja za međunarodno pravo i prava djeteta, te Ivana Mihić, psihološkinja i stručnjakinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece.

Istovremeno, ispred Ustavnog suda u toku je protest pod nazivom „Djeca imaju pravo na vrtić. Roditelji imaju pravo na izbor“, koji organizuje NVU Luča slobode.

Roditelj Novak Raičković je najavio da ukoliko Ustavni sud donese odluku o vakcinaciji kao obaveznom uslovu za boravak u vrtić da su roditelji u pripremi da blokiraju vrtiće.