Marković: Komora arhitekata i planera čini glas struke prisutnijim

Komora arhitekata i planera Crne Gore ne treba da bude samo institucija koja reaguje kada se pojavi problem, već mjesto koje će objediniti struku i učiniti njen glas prisutnijim u procesima koji direktno utiču na prostor, saopštila je njena potpredsjednica Tamara Marković.

„Ne mislim da treba da budemo institucija koja samo reaguje kada se pojavi problem. Mi insistiramo na tome da budemo uključeni ranije, dok se propisi i odluke još oblikuju, i da ponudimo konkretne predloge, jer naša Komora od preko 700 članova ima znanje i iskustvo za to“, rekla je Marković u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona smatra da Komora, koja je formirana prošle godine, treba da bude i konstruktivan partner institucijama i da ponudi moguće rješenje.

„Zakoni i planske odluke nijesu apstraktne stvari. Njihove posljedice vrlo konkretno vidimo u gradovima, naseljima i prostoru u kojem svakodnevno živimo“, navela je Marković.

Formiranje samostalne Komore je, prema riječima Marković, važan korak za profesiju i nešto na čemu su dugo insistirali.

„U evropskim zemljama takav model postoji već decenijama, a kod nas je, u saradnji sa resornim ministarstvom i kroz nova zakonska rješenja u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata, konačno stvoren okvir za formiranje samostalne Komore, odvajanjem od Inženjerske komore. Za nas to nije prekid sa prethodnim radom, već nastavak jednog profesionalnog kontinuiteta, sada u jasnije definisanom i samostalnijem okviru“, objasnila je Marković.

Ona je kazala da im samostalnost omogućava da se direktnije bave pitanjima koja su važna arhitektama i planerima - od regulative i profesionalnih standarda do edukacije, međunarodne saradnje i vidljivosti struke u javnom prostoru.

„Takođe nam daje mogućnost da jasnije artikulišemo stavove profesije i da ih zastupamo u komunikaciji sa institucijama“, dodala je Marković.

Ona smatra da bi rad Komore trebalo da zanima i one koji nijesu arhitekte, zato što se posljedice odluka iz te oblasti vide svuda.

„Većina ljudi neće pratiti rad Komore, niti čitati propise, ali će vrlo dobro osjetiti da li je neko naselje dobro planirano, da li grad ima kvalitetan javni prostor, da li se do škole može normalno doći pješke, da li je obala dostupna i da li novi objekat doprinosi prostoru ili ga opterećuje“, rekla je Marković.

Među važnim aktivnostima Komore su i Dani arhitekture, koji će, jubilarni peti put, od sjutra do nedjelje biti održani u Muzičkom centru.

„Dani arhitekture su za nas zaista poseban događaj. Tokom ta tri dana imamo priliku da ugostimo arhitekte i biroe svjetskog ranga i da iz prve ruke čujemo kako razmišljaju, kako rade i sa kakvim se izazovima susreću - poput biroa čuvenog Renza Piana, OODA iz Porta, COBE iz Kopenhagena i mnogih drugih“, navela je Marković.

Ona je dodala da je upravo taj neposredni kontakt najzanimljiviji.

„Jedno je gledati nečiji projekat u časopisu ili na internetu, a sasvim drugo slušati autora kako objašnjava zašto je nešto uradio, šta nije funkcionisalo i kako je došao do konačnog rješenja“, kazala je Marković.

Ona smatra da je važno da takav događaj postoji u Crnoj Gori zato što je bitno da ne budemo zatvoreni u sopstveni krug.

„Mi imamo svoje lokalne teme i probleme, ali mnogi izazovi sa kojima se susrećemo postoje i drugdje. Zanimljivo je vidjeti kako im druge sredine pristupaju, šta možemo da naučimo, a šta kod nas jednostavno ne bi imalo smisla. Ne radi se o tome da prepisujemo tuđe modele, već da kroz druga iskustva bolje čitamo sopstveni kontekst“, saopštila je Marković.

Ona je dodala da je to posebno vrijedno za studente i mlađe kolege, jer im omogućava da bez odlaska u velike evropske centre čuju autore koje bi inače pratili samo kroz publikacije i projekte.

Marković je rekla da ovogodišnja tema Dana arhitekture „NEXT“ ne daje odgovor, već postavlja pitanja.

„To su pitanja poput onih - šta je sljedeće za arhitekturu, kako će tehnologija mijenjati način na koji projektujemo, kako ćemo reagovati na klimatske promjene i kako će se mijenjati gradovi i način na koji ih koristimo? Mislim da je dobro što tema ostavlja prostor za različite interpretacije. Za mene „NEXT“ ne znači predviđanje ili imaginaciju, već razmišljanje o tome šta već danas moramo da radimo drugačije“, objasnila je Marković.

Ona smatra da je to za Crnu Goru prije svega pitanje mjere.

„To su pitanja - koliko možemo da gradimo, a da ne izgubimo ono zbog čega je neki prostor vrijedan, kako da razvijamo gradove, a da ne poništimo njihov identitet, kako da očuvamo obalu i pejzaž, a da razvoj ne zaustavimo ili kako da transformišemo ili unaprijedimo prostore koje smo stihijski gradili? Mislim da ćemo u narednim godinama morati mnogo ozbiljnije da razgovaramo upravo o toj ravnoteži. Nije pitanje graditi ili ne graditi. Pitanje je kako graditi bolje“, poručila je Marković.

Ona je kazala da arhitekte i planeri u tome imaju posebnu odgovornost, ali i da je prostor, ipak, rezultat odluka različitih aktera - institucija, planera, arhitekata, investitora i građana.

„Zato mislim da je naša ključna uloga u tome da stalno ukazujemo na kvalitet prostora - ne samo na to šta je moguće izgraditi, već kakve će prostorne posljedice ta intervencija imati na grad, naselje i ljude koji taj prostor koriste“, navela je Marković.

Ona smatra da bi neko ko nije arhitekta trebalo da dođe na Dane arhitekture iz radoznalosti.

„Ne morate biti arhitekta da biste razmišljali o gradu i prostoru u kojem živite. Program će biti zanimljiv svakome ko voli gradove, prostor, dizajn, kulturu ili želi da čuje ljude koji na vrlo različite načine razmišljaju o prostoru i savremenom gradu. A to je možda i najbolji razlog da dođete - da izađete sa nekim novim pitanjem ili idejom koju prije nijeste imali“, saopštila je Marković.

Ona je dodala da je arhitektura mnogo više nego što smo toga obično svjesni.

„To nije samo fasada ili oblik neke zgrade. Ona određuje kako se krećemo kroz grad, koliko vremena provodimo u saobraćaju, imamo li gdje da sjednemo, prošetamo, sklonimo se u hlad, gdje se djeca igraju, koliko su nam naselja prijatna i funkcionalna. Arhitektura je osnova za kvalitetan svakodnevni život. Dobar prostor često ni ne primijetimo, jer jednostavno funkcioniše. Loš prostor, međutim, osjećamo svaki dan“, kazala je Marković.

Ona smatra da je jedan od najvećih izazova kada je u pitanju prostor Crne Gore,

brzina kojom se on mijenja.

„Razvoj je potreban i prirodan, ali nije svejedno kako se razvijamo. Crna Gora je teritorijalno mala i zato su posljedice svake veće intervencije mnogo vidljivije. Posebno su osjetljive teme obale, intenzivne izgradnje, očuvanja identiteta gradova i naselja, javnih prostora i odnosa prema pejzažu. Važno je da ne govorimo samo o tome koliko se gradi, već i šta ta gradnja donosi gradu, šta mu oduzima i kako će taj prostor izgledati i funkcionisati za deset ili dvadeset godina“, poručila je Marković.