Međunarodni dan djeteta

Međunarodni dan djeteta, 20. novembar, pruža priliku da se podsjetimo koliko je neophodno da se svi društveni sektori, sa aspekta svojih ingerencija, uključe u riješavanje dječijih problema, kao i da što više učinimo za djecu, a time i populaciju u cjelini. Poštovanje prava djece je bazična karika uticaja na stvaranje obrazovanih, tolerantnih potomaka spremnih za različita iskušenja koja će im nametnuti život u budućnosti.

Foto: Pexel

Generalna skupština UN-a je 20. novembra 1959. godine usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djetata, čiji je potpisnik i Crna Gora.  Konvencija, navodi niz dječijih prava, uključujući i pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje i igru, kao i pravo na porodični život, na zaštitu od nasilja, protiv diskriminacije, i podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta.

Zaštiti zdravlja djece, kao posebno osjetljive populacione grupe, posvećuje se posebna pažnja ne samo zbog povećane osjetljivosti na dejstvo različitih faktora koji mogu ugroziti njihovo zdravlje, već i zbog činjenice da loše zdravlje i nezdravi stilovi života u detinjstvu mogu imati za posljedicu loše zdravlje tokom čitavog života. Iz tog razloga, posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja su u povećanom riziku za nastanak poremećaja zdravlja kao što su djeca iz osjetljivih i diskriminisanih grupa, koja žive u siromaštvu isključena iz obrazovnog sistema, djeca bez roditeljskog staranja.

Kontinuirano se analizira zdravstveno stanje djece, kako bi se planirale adekvatne i kompetentne mjere zaštite. U cilju sveobuhvatnog djelovanja planirana je zdravstvena zaštita djece kojom se nastoji uticati na dominantne uzroke obolijevanja i umiranja. Zdravstvena zaštita djece u Crnoj Gori se odvija kroz program izabranog doktora koji pruža adekvatnu i kompetentnu zdravstvenu zaštitu.

Bolnička zdravstvena zaštita se djeci obezbjeđuje u opštim bolnicama na teritoriji Crne Gore i Institutu za bolesti djece  Kliničkog centra Crne Gore. Pri tome, evidentirano je da su djeca od 0-14.godine u 2018. godini, najčšeće hospitalizovana zbog: bolesti sistema za disanje,  bolesti sistema za varenje i zaraznih i parazitarnih bolesti.

Najnoviji podaci i istraživanja:

Najveći zdravstveni rizik  povezan je sa prihvatanjem rizičnih ponašanja uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, rizično seksualno ponašanje, kao i sa usvajanjem nezdravih prehrambenih navika, uz manjak fizičke aktivnosti. Istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS), koje je rađeno među djecom u Crnoj Gori, starosti od 13 do15 godina, pokazalo je da 10,8% njih konzumiralo duvanske proizvode i to značajno češće dječaci nego djevojčice. Takođe, ESPAD istraživanje, među djecom od 16 godina, je pokazalo da je oko 15% njih stalnih korisnika duvanskih proizvoda, kao i da je 78% učenika već pilo neko od alkoholnih pića, a 8% je već bilo pijano.

Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan kao i svaka deseta djevojčica. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz nedakvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao što su dijabetes, psihološke probleme, neuspjeh u školi i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi .

U vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti kod djece dominiraju: bolesti sistema za disanje, zarazne i parazitarne bolesti i bolesti kože i potkožnog tkiva, što ukazuju da djeca obolijevaju, većinom od bolesti preventabilnog karaktera, čija se pojava adekvatnim i pravovremenim djelovanjem može spriječiti.

Broj maloleljetničkih trudnoća u 2018.godini iznosio je 187, kao i 15 namjernih prekida trudnoće kod djevojaka mladjih od 20 godina.

Šta je zadatak zdravstvenog sistema?

Zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema je da obezbijedi efikasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja djece. Aktivna imunizacija je jednostavna efikasna i jeftina mjera sprečavanja infektivnih bolesti. Zahvaljujući vakcinaciji, neke bolesti u svjetu i kod nas su iskorjenjene (velike boginje), ili su postale veoma rijetke (difterija, dječja paraliza). Takođe se postiže zaštita djece u najranijem uzrastu, kada imunološka otpornost još nije dovoljno razvijena. Nacrtom zakona o sprečavanju zaraznih bolesti stanovništva predviđena je obavezna vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti.

Neophodno je ukazati na značaj  promocije i afirmacije zdravih stilova života. Osnovni metod promocije je informisanje, edukacija i razvoj vještina kod mladih modifikacijom ponašanja i usvajanja zdravih stilova života u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja. Kroz izborni predmet Zdravi stilovi života omogućeno je sticanje znanja koja se tiču njihovog mentalnog, socijalnog, fizičkog zdravlja i blagostanja. Time razvijaju pozitivne stavove i vještine koje će im ukazati na promjenu ponašanja u korist njihovog zdravlja.

Sprečavanje nasilja nad djecom, obezbedjivanje ravnopravnih uslova za život, zdravstvenu zaštitu, socijalno blagostanje, dostupno kvalitetno obrazovanje, dodatnu podršku uz igru i druženje, zadatak je svakog društvenog činioca, a ne samo roditelja i zaposlenih u institucijama koje se bave zaštitom djece.